Građansko društvo u moderni

Šifra:

228336

ECTS:

7.0

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Domagoj Vujeva

Izvođači:

Predavanja:
izv. prof. dr. sc. Domagoj Vujeva

Seminar:
izv. prof. dr. sc. Domagoj Vujeva

Prijava ispita:

Studomat

1. KOMPONENTA

• Predavanja 30
• Seminar 30

OPIS PREDMETA:

"Građansko društvo" je pojam koji se danas rabi uglavnom kao istoznačan sa "civilnim društvom" i označava od države načelno nezavisan prostor individualnog i organiziranog djelovanja građana. Ovo je značenje međutim relativno novo, uzme li se u obzir duga povijest pojma u zapadnoj tradiciji. Njezino je porijeklo u antičkom političkom mišljenju, koje "građansko društvo" shvaća kao političko društvo (ili političku zajednicu), razlikujući ga od "kućanstva" kao "prirodnog društva", koje je prostor materijalne reprodukcije života putem rada. Značenje pojma u osnovi je nepromijenjeno i u ranoj moderni, posebice u modernoj prirodno-pravnoj teoriji, usprkos njezinom nastojanju da raskine s antičkom i srednjovjekovnom tradicijom. Od Hobbesa, preko Lockea i Rousseaua do Kanta "građansko društvo" je "commonwealth", "civitas", "res publica", ili sve češće - "država". Kao u pravu utemeljena zajednica slobodnih i jednakih građana, ono je suprotstavljeno "prirodnom stanju", koje karakterizira međusobna nejednakost pojedinaca, stalna prijetnja nasiljem i ovisnost od samovolje drugih. Odlučujući korak prema novom značenju pojma zbiva se u škotskoj moralnoj filozofiji i, posebice, klasičnoj političkoj ekonomiji, koja u izravnoj polemici s modernim prirodnim pravom, građansko društvo shvaća kao sferu radom i privatnim interesom posredovane tržišne međuovisnosti pojedinaca, nazivajući ga zbog toga "građanskim ili trgovinskim društvom". Izravno se oslanjajući na uvide klasične političke ekonomije, transformaciju pojma u moderni dovršava Hegel, samosvjesnim razlikovanjem građanskog društva kao sfere ekonomske i privatno-pravne međuovisnosti pojedinaca od političke države, kao sfere istinskog, političkog zajedništva.

Cilj je predmeta prikazati povijest pojma "građansko društvo" u tradiciji zapadnog političkog mišljenja, s naglaskom na četiri referentna okvira njegova značenja: 1) antika ("građansko društvo" kao politička zajednica nasuprot "prirodnom društvu"); 2) moderno prirodno pravo (promjena u referentnom okviru i bitni kontinuitet u značenju pojma); 3) škotska moralna filozofija i klasična politička ekonomija ("građansko ili trgovinsko društvo" i uspostavljanje pojmovnog para "društvo-država"); 4) Hegelovo razdvajanje "građanskog društva" i "političke države" te Marxova kritika "građanskog društva" i njegove odvojenosti od države.

LITERATURA:

1. John Ehrenberg; Civil Society: The Critical History of an Idea; New York University Press (1999), str. 1-172,
2. Peter Hallberg, Bjoern Wittrock; The Languages of Civil Society; Berghahn Books (2006), str. 28-54,
3. Istvan Hont; Politics on Commercial Society. Jean-Jacques Rousseau and Adam Smith; Harvard University Press (2015), str. sve,
4. Geoffrey Hunt; The Development of the Concept of Civil Society in Marx; (1987), str. 263-276,
5. Macpherson, C.B.; Politička teorija posjedničkog individualizma; Centar društvenih djelatnosti SSOH (1981), str. 167-228,
6. Zoran Pokrovac (ur.); Građansko društvo i država - povijest razlike i nove rasprave; Naprijed (1991), str. 33-180, 204-216,
7. Joachim Ritter; Hegel i Francuska revolucija; Svejtlost (1989), str. sve,

1. SEMESTAR

Izborni SDN 1-1 - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo
Usmjerenje POLITIČKA TEORIJA dp 1. semestar - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija
Izborni predmeti DPNS 1. semestar - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija, modul Nacionalna sigurnost
Izborni predmeti DPNS 1. semestar - Izvanredni studij - Sveučilišni diplomski studij Politologija, modul Nacionalna sigurnost - izvanredni

3. SEMESTAR

Izborni SDN 2-1 - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo

izv. prof. dr. sc. Domagoj Vujeva:

Ponedjeljkom u 12:00 sati, dekanat, uz prethodni dogovor