Cilj je biblioteke proširiti izdavaštvo knjiga iz područja medijskih i novinarskih studija te komunikacijskih znanosti. Biblioteka je zamišljena kao domaći i međunarodni forum za objavljivanje znanstvenih autorskih knjiga, uredničkih knjiga, zbornika radova sa skupova i udžbenika iz područja medija, komunikacija, novinarstva te odnosa s javnošću. Njezina izdanja teže najvišim standardima važnosti i znanstvene izvrsnosti – a sve u želji da poveže znanstvenike i istraživače, predavače i studente, medijske djelatnike i zainteresiranu širu javnost, kako bi nove spoznaje produbile naše zajedničko područje interesa, unaprijedilo medijsku praksu i obogatilo naše živote.

Glavni urednik

  izv. prof. dr. sc. Boris Beck

  Kontakt: 

Uredništvo

doc. dr. sc. Nikolina Borčić
izv. prof. dr. sc. Antonija Čuvalo
doc. dr. sc. Dunja Majstorović Jedovnicki
izv. prof. dr. sc. Dina Vozab
doc. dr. sc. Milica Vučković

DOSAD OBJAVLJENO

  "Mediji i publike u svakodnevnom životu", Zlatan Krajina
  FPZG i Leykam international, Zagreb, 2025.

Knjiga se može kupiti na poveznici. 

U ovoj angažiranoj kritičkoj akademskoj sintezi, autor problematizira to da sve više postajemo publike medija i onda kada to ne biramo biti, stvarajući svijet s mnogo interakcije i malo preuzimanja odgovornosti. Autor nas podsjeća da su mediji i obični, a ne samo spektakularni; nevidljivi, a ne samo vizualni; pozadinski, a ne samo glasni; naporni, nonšalantno ignorirani i dosadni, a ne samo eksplicitni, uvjeravajući i autoritativni.

Iz recenzija
"Ova knjiga neophodna je studentima i istraživačima medija i komunikacije i drugih društveno-humanističkih studija jer popunjava nedostatak znanstvenih monografija posvećenih medijskim publikama, bez čega je teško razumjeti svakodnevicu. Autor specifičnim stilom zaokuplja pažnju čitatelja inspirirajući ih na daljnja promišljanja i samostalno istraživanje." izv. prof. dr. sc. Antonija Čuvalo, FPZG
"Osim na akademsku literaturu referira se i na književna djela, popularnu kulturu, film, umjetnost, novinarstvo, koje s lakoćom povezuje s akademskim pristupima. Iz tog razloga jezikom je dostupna znanstvenicima iz različitih disciplina, studentima i široj javnosti." izv. prof. dr. sc. Dina Vozab, FPZG

ZLATAN KRAJINA izvanredni je profesor informacijskih i komunikacijskih znanosti na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao medije i komunikaciju na fakultetu Goldsmiths na Sveučilištu u Londonu, UK. Proveo je studijsku godinu na Sveučilištu Tennessee, SAD. Specijalizirao se za kontekstualizirane pristupe komunikaciji, medijskim publikama, urbanim procesima i europskim identitetima. Mediji i publike u svakodnevnom životu mu je četvrta knjiga. Za prvu knjigu Negotiating the mediated city (Routledge 2014) Sabor Republike Hrvatske dodijelio mu je godišnju nagradu za doprinos znanosti. Bio je višegodišnji novinar, urednik i voditelj Hrvatske radiotelevizije. Održao je pozvana predavanja na engleskome i talijanskome, među ostalim, na sveučilištima u Ljubljani, Trstu, Milanu, Oxfordu, Londonu i Šangaju.

  MEDIJSKA AGENDA 2020. ‒ 2030.
  Zbornik radova 10. regionalne znanstvene konferencije Vjerodostojnost medija
  „Vjerodostojnost medija: medijska agenda 2020. – 2030.“
  uredile Jelena Jurišić i Zarfa Hrnjić Kuduzović
  FPZG i Hanns-Seidel-Stiftung, Zagreb, 2021.
 

Već u uvodnim predavanjima iznesene su dvije glavne teze koje su se ponavljale u mnogim kasnijim izlaganjima – novinarstvo je u zemljama sudionika, kao i u mnogim sličnim malim državama s demokracijom u razvoju zarobljeno između interesa vladajuće politike i vlasnika, odnosno gospodarskih moćnika te se nalazi u poprilično lošem stanju pa je upravo zadaća i akademske zajednice pomoći u pronalaženju izlaza iz ove krize. Treću su tezu, a ona glasi da je da je pravo novinarstvo svedeno na tek nekoliko profesionalaca, prvi iznijeli novinari na okruglom stolu „Kakvo novinarstvo trebamo u idućem desetljeću?“ koji je održan na kraju prvog dana konferencije. Urednici i novinari, sudionici ovog okruglog stola, iznijeli su poprilično pesimističnu sliku današnjeg novinarstva, ali i njegove budućnosti, izdvajajući tek poneki rijedak dobar primjer. Kako je naglasila jedna od sudionica: „Ne postoje više dobri, kvalitetni mediji, već pojedini vrsni, profesionalni novinari“.
Drugog dana rada konferencije otvorena je još jedna bitna tema – što je danas javno mnijenje i kakva je uloga javnosti. Mnogi su izlagači istaknuli kako danas živimo u individualiziranom svijetu u kojem se za individualce stvaraju individualizirane vijesti. Stoga ne samo da više ne postoji javnost kao kolektivna činjenica, već je nestalo i javnog mnijenja kojemu je jedan od izlagača predložio odati počast minutom šutnje. Iz istog su razloga u krizi i javni medijski servisi. Živimo u uvjetima informacijske krize, premda nikada više u povijesti nismo na raspolaganju imali različitih kanala i platformi za informiranje i komuniciranje. Velik dio informacija koje dolaze do publike nije točan, informacije nisu provjerene niti su relevantne, pa stoga nisu ni presudne za odluke koje građani trebaju svakodnevno donositi. Zbog svega navedenog današnji mediji ne doprinose razvoju javnosti kao skupine odgovornih članova društva. 
Iz uvodnog teksta „Medijska agenda 2020. – 2030.“, Viktorija Car i Jelena Jurišić