Pristupačnost
Studenti 4. godine politologije koji su uključeni u kolegije nastavničke naobrazbe, u sklopu Mini-kolegija stručno-pedagoške prakse Metodike političkog obrazovanja koji je od akademske godine 2025./26. dijelom Programa inovativnih metoda studiranja u okviru aktivnosti predviđenih Programskim ugovorom Fakulteta, u četvrtak, 15. listopada 2026. godine posjetili su Waldorfsku školu u Zagrebu. Studente je dočekala i kroz cjelojutarnji program Osnovne waldorfske škole vodila profesorica Ana Botički Ćurlin, diplomirana profesorica povijesti i filozofije, nastavnica i ravnateljica Srednje waldorfske škole u Zagrebu. Ravnateljica i nastavnici škole tijekom posjeta proveli su studente kroz odgojno-obrazovni proces razredne i predmetne nastave škole i radionicu stolarskog praktikuma. Susret je zaokružen jednosatnim razgovorom ravnateljice i studenata u kojemu je bilo prostora za diskusiju o filozofiji antropozofije i waldorfske pedagogije, a studenti su dodatnim pitanjima doznali više o specifičnostima organizacije rada i nastave škole.
Posjetom su studenti zorno utvrdili osnovne spoznaje o ovoj alternativnoj pedagoškoj paradigmi koju je početkom 20. stoljeća utemeljio Rudolf Steiner. Antropozofsko razumijevanje čovjeka kao jedinstva tijela, duše i duha osnova je waldorfske pedagogije i time cjelovitog pristupa odgoju i obrazovanju koji povezuje intelektualni, emocionalni, socijalni i psihomotorni razvoj djeteta. U suvremenom kontekstu njezina načela, poput poštivanja individualnosti, razvoja kreativnosti, umjetničkog izražavanja, iskustvenog učenja i odnosa s prirodom, mogu ponuditi poticajne odgovore na izazove digitalizacije, ubrzanoga načina života, slabljenja socijalnih veza i sve izraženijih teškoća u području mentalne dobrobiti djece i mladih. Istodobno, provođenje i primjena waldorfske pedagogije zahtijevaju kritičko promišljanje antropozofskih polazišta, otvorenost znanstvenim istraživanjima ovog područja u suvremenom kontekstu te usklađivanje pedagoške prakse s aktualnim spoznajama razvojne psihologije, inkluzivnog obrazovanja i digitalnih kompetencija.
Trenutno je waldorfska pedagogija u Republici Hrvatskoj prisutna kroz odgojno-obrazovne ustanove i alternativne programe, a same Waldorfske škole su osnovane, osim u Zagrebu, samo u Osijeku i Rijeci. Ravnateljica je ukazala na činjenicu da trenutne regulative i odgojno-obrazovna praksa pokazuju kako je waldorfska, kao i druge alternativne pedagogije u Republici Hrvatskoj, i dalje značajno manje zastupljena u odnosu na dominantni obrazovni sustav. Potencijal za njezin daljnji razvoj uključuje jačanje inicijalnog i cjeloživotnog obrazovanja odgojno-obrazovnih djelatnika, veću dostupnost alternativnih programa edukacije, sustavnije ukazivanje na značaj dugoročnih učinaka ishoda učenja i poučavanja odgojno-obrazovnih programa ovog područja te dijalog s javnim obrazovnim sustavom radi unapređenje razvoja inovativnih i inkluzivnih pedagoških pristupa.
