Pristupačnost
U četvrtak, 19. ožujka 2026. godine, na Fakultetu političkih znanosti održana je tribina “Političko obrazovanje za 21. stoljeće” u organizaciji Gonga i profesorice dr. sc. Lidije Eret. Tribina je bila iznimno posjećena, a nazočili su studenti, učenici, nastavnici i profesori različitih škola i fakulteta, kao i predstavnici odgojno-obrazovnih institucija.
Milica Bogdanović iz Gonga uvodno je upozorila kako algoritmi društvenih mreža, primarno zbog profita svojih vlasnika, pojačavaju polarizaciju i omogućavaju pojedincima promoviranje vrijednosti i obrazaca koji rade protiv temeljnih vrijednosti liberalne demokracije, a pri tome oblikuju mišljenja i stavove i utječu na odluke njihovih pratitelja, dominantno mladih ljudi. Uz nju je tribinu otvorila suorganizatorica događaja dr. sc. Lidija Eret, profesorica na Fakultetu političkih znanosti, započevši teme rasprave koje se odnose na opadajući trend političke pismenosti mladih po završetku srednje škole i povezano s time na svrhu novoprovedene reforme školstva koja anulira dosadašnje političko obrazovanje učenika trogodišnjih srednjih strukovnih škola ukidanjem obveznog predmeta Politike i gospodarstva, dok se satnica istog predmeta u gimnazijskom obrazovanju napola umanjuje. Profesorica Eret ukazuje na posljedicu reforme koja izravno utječe na perspektive mladih nastavnika na tržištu rada, među koje se ubrajaju i iznimno kvalitetno metodički obrazovani studenti politologije s nastavničkom naobrazbom. Nakon toga je naglasila kako je potrebno pratiti globalne trendove povezane s kvalitetnim političkim i građanskim obrazovanjem koje bi trebalo biti popraćeno tijekom cijele odgojno-obrazovne vertikale. Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknula je kako je preporuka ove institucije građansko obrazovanje za sve. “Upravo zbog niske razine upoznatosti s pravima i od strane građana i od mladih. Kada se radi o polarizirajućim temama, primjerice govor mržnje prema stranim radnicima, raste broj mladih kada je riječ o počiniteljima”, objasnila je.
Govoreći na panelu o situaciji kakva je trenutačno u školama po pitanju političkog obrazovanja, Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade u Gradu Zagrebu, istaknuo je da u četiri godine provedbe programa građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba postoji značajan interes škola za provedbu ovih programa. “reko 100 škola i dva učenička doma, preko 2.700 učenika i učenica uključeno je u ove programe. Moramo kontinuirano raditi i stvarati temelje da djeca imaju pristup znanjima i građanskim kompetencijama u svim školama Grada Zagreba, dodatno obrazovanje učitelje, podupirati škole da potiču stvaranje temelja za podučavanje ovih tema”, rekao je.
Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti i član Gonga, naglasio je kako je Hrvatska 2026. jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije sustavno institucionalizirala građansko obrazovanje u svoj obrazovni sustav. “Želimo da građansko obrazovanje bude tema od nacionalnog interesa. Odluka da se smanji i ukine nastava Politike i gospodarstva (PiG) u srednjim školama nije samo tehnička, nego je duboko politička. Tako se šalje poruku jednom velikom dijelu mladih da su oni samo za tržište rada, da oni ne trebaju znanja o demokraciji, politici, radničkim i ljudskim pravima. To je politička odluka koja je stavila u drugi plan veliki broj učenika u Hrvatskoj”, kazao je Berto i dodao da borba za političko obrazovanje u nastavi se nastavlja prisjetivši se inicijalne ideje aktualne reforme. “U izvornoj varijanti, Politika i gospodarstvo je trebala biti ukinuta i u četverogodišnjim školama, ali uspjeli smo se izboriti da u njima ostane barem taj jedan sat tjedno. Međutim, tu ne smijemo stati, moramo se boriti da se PiG vrati u trogodišnje strukovne”.
Stjepan Mudifaj, ravnatelj Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića u Zagreb, slaže se s profesorom Šalajem da je odgovornost za ovu situaciju na politici. Izjavio je reforma strukovnog obrazovanja za četverogodišnje škole loša, a za trogodišnje katastrofalna. “Nije naš problem da proizvodimo loše ljude za neki posao, nego što oni nakon obrazovanja odlaze raditi u Njemačku, Irsku ili Austriju. Nije to problem škole ili nastavnika”, dodao je.
Natalija Palčić, nastavnica Politika i gospodarstva iz Splita, pojasnila je kako puno njezinih kolega nastavnika u svojim školama nemaju mogućnost predavati izborne i fakultativne nastave, pa to rade u slobodno vrijeme, a teško je učenike motivirat da ostanu nakon nastave. Prepričala je kako golemi interes za građansko obrazovanje postoji u školi u kojoj ona radi, a tome je tako jer se ona i njezine kolegice jako trude osmisliti sadržaje koji će zanimati učenike. Kazala je kako ona svoje učenike vodi na filmove, u Hrvatski sabor, na simulacije suđenja i slično, te zatim razgovara s učenicima o aktualnostima i temama koje su njima važne.
Studenti s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Damir Lelas i Martina Podboj i Filozofskog fakulteta iz Rijeke Klara Mrčela i Luis Ferderber, kao i Lucija Marković iz Kluba studenata FPZG-a govorili su o nezadovoljstvu nejednakim prilikama za političko obrazovanje tijekom osnovne i srednje škole. Tvrde da nije istina da mladi nisu zainteresirani za politiku nego ne vole način na koji im se politički sadržaj danas prikazuje, a često puta nisu ni svjesni da je sve oko njih političko. Stoga, smatraju da političko obrazovanje treba biti prilagođenije mladima, za koje kažu da pričaju o politici svaki dan, samo ne na način kako se to nekada radilo. Studentice naglašavaju da temelj demokratskog društva treba biti obrazovanje za demokraciju, a kao saveznike vide udruge civilnog društva koje rade na poticanju građana na sudjelovanje.
