Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Uvod u medijske sustave

Uvod u medijske sustave


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55559

ECTS:

5.0

Nositelji:

dr. sc. Zrinjka Peruško , prof.

Izvođači:

dr. sc. Zrinjka Peruško , prof. - Seminar
Filip Trbojević , mag. soc. - Seminar
izv. prof. dr. sc. Dina Vozab - Seminar

izv. prof. dr. sc. Dina Vozab - Predavanja

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Cilj kolegija je upoznati studente s teorijskom i empirijskom dimenzijom strukture i dinamike suvremenih medijskih sustava. Predavanja će obuhvatiti dvije glavne cjeline u kojima će biti obrađeni temeljni pojmovi i društveni procesi koji definiraju medije i medijske sustave.
U uvodnoj cjelini definirat ćemo medije kao društvenu instituciju čijim djelovanjem se mijenjaju odnosi između članova društva. Govorit ćemo o medijima kao tehnologiji, društvenoj organizaciji-instituciji, sadržaju i publikama. Definirat ćemo temeljne karakteristike medija - filma, knjige, glazbene industrije, te industrije dnevnog tiska i revija, radija, televizije i novih medija; sličnosti i razlike između masovnih medija i drugih komunikacijskih medija te današnjih umreženih medija, razvojne cikluse medija, te njihovu različitu ulogu i utjecaj u društvu. U akademskoj godini 2016/17 seminarska nastava bit će, kroz obradu ciljanih tekstova, u cijelosti posvećena dodatnoj analizi pojedinih tema koje se obrađuju na predavanjima.
Druga cjelina analizirat će medijske sustave kroz četiri osnovna područja: medijska tržišta (ekonomske okolnosti nastanka i razvoja), politički paralelizam (bliskost medija i političkih elita), mediji i država (sadržaj i način utjecaja države u medijskom sustavu), profesionalizacija medijskih profesija (razvoj novinarstva i drugih medijskih djelatnosti) (prema Hallin + Mancini 2004). U kolegiju ćemo analizirati utjecaj političkog sustava na razvoj modela medijskog sustava, uz komparacije odnosa medija i državne/političke sfere u totalitarnim, autoritarnim i demokratskim medijskim sustavima, te u nekonsolidiranim demokracijama. Analizirat ćemo važnost slobode izražavanja i ulogu medija u različitim demokratskim modelima, uključujući osiguravanje informiranog pristanka građana na vlast, kontrolu vlasti, razvoju demokratske kulture - tolerancije, otvorenosti, javnog dijaloga; posredovanja i stvaranja javnosti i javnog mnijenja; civilno društvo. Ovdje ćemo obuhvatiti i normativne medijske teorije o vrstama medijskih sustava.
Ekonomski procesi druga su društvena okosnica razvoja medija kao industrije, pa tako i ukupnih medijskih sustava. Uloga medijskih vlasnika u demokratskom društvu često ima značajniju ulogu za razvoj medijskih sustava od države. Analizirat ćemo ekonomske aspekte medijske organizacije, definicije i oblike medijskog tržišta, te odnos medijske koncentracije i medijskog pluralizma.
Na kraju ćemo analizirati Hrvatski medijski sustav kroz tri faze: razvoj odnosa medija i države u 1990im godinama tranzicije, promjene u razdoblju nakon početka demokratske konsolidacije i otvaranja medijskog tržišta te prilagodbe europskim integracijama, te kroz model Hallina i Mancinija (2004). U ovoj akademskoj godini analizirati ćemo i pristupe analizi post-socijalističkih medijskih sustava. Na kraju ćemo promatrati i dimenzije medijskih sustava u digitalno doba, te analizirati četiri glavne dimenzije koje određuju digitalne medijske krajolike.

LITERATURA:

  1. . Zagreb: Jesenski Turk. 2011. Sylvia Harvey. Politika. Kreiranje politike medija. (str. 335-355.), u Briggs, Adam, Cobley, Paul. Uvod u studije medija. Clio. Beograd, 2005.;
  2. Ralph Negrine. Modeli medijskih institucija. Medijske institucije u Europi. (str. 355-374.), u Briggs, Adam, Cobley, Paul. Uvod u studije medija. Clio. Beograd, 2005.;
  3. Potter, W. James. Development of the mass media industries (poglavlje 9. str. 178-208) Media Literacy, Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 1998.;
  4. Potter, W. James. Economic perspective (poglavlje 10. str. 199-220) Media Literacy, Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 1998.;
  5. Paolo Mancini. Od medijskih efekata do teorije sustava: put komparativnog istraživanja u političkoj komunikaciji. Politička misao, Vol. 50, br. 2, 2013. http://hrcak.srce.hr/file/152819 Zrinjka Peruško. Komparativna analiza post-socijalističkih medijskih sustava. Politička misao, Vol. 50, br. 2, 2013. http://hrcak.srce.hr/file/152821 Zrinjka Peruško. Medijski sustav i medijska politika u Hrvatskoj 2010-2011, prema UNESCO-ovim indikatorima medijskog razvoja. Monitoring medija, 1/2012. http://cim.fpzg.hr/uploaded/monitoring%20medija12012.pdf;
  6. Peruško, Z., Čuvalo, A. (2014) Comparing Socialist and Post-Socialist Television Culture. Fifty Years of Television in Croatia. View - Journal of European Television, History + Culture, Vol 3, No. 5, 2014 pp. 131-150;
  7. Peruško, Z. (1999). "Medijska politika". str. 87-110, u Demokracija i mediji, Zagreb: Barbat. (posebno podnaslov Mediji i država: normativne teorije o medijima u nedemokratskim i demokratskim poredcima);
  8. Peruško, Zrinjka (2012) Medijski sustav u Hrvatskoj: od autoritarnog do mediteranskog modela. Ur. S. Ravlić, V. Puljiz, V. Franičević + V. Visković. Hrvatska u Europskoj uniji: kako dalje? (pp 437-475). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.;


NASTAVA

2. SEMESTAR

Obavezni predmet - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško:

Po dogovoru putem maila

On-line putem MS Teams aplikacije ili uživo na Fakultetu, uz prethodni dogovor

izv. prof. dr. sc. Dina Vozab:

On-line putem MS Teams aplikacije ili uživo na Fakultetu, uz prethodni dogovor


12.06.2018

Ispit 13.6.2018. Važne informacije. NOVO

Kako bi svi studenti imali jednake uvjete pisanja ispita pismeni ispit  13.6.2018. održat će se u jednoj grupi za sve prijavljene studente u 12:00 u A dvorani.

Budući da nije moguće organizirati normalne uvjete pisanja s tako velikim brojem studenata, u slučaju bilo kakve priča, okretanja i slično za studente koji budu uhvaćeni ispit u tom trenutku završava.

Sve osobne stvari (torbe, mobitele, skripte isl.) treba odložiti na prozor. Studenti sa sobom mogu imati samo olovke. Mobiteli su strogo zabranjeni, a za studenti koje se ulove da imaju mobitel uza sebe ispit također završava u tom trenutku.

 

Zbog prevelike gužve, za vrijeme pisanja ispita, nitko ne smije napustiti dvoranu sve dok nastavnice ne objave da je vrijeme za pisanje isteklo!

 

Antonija Čuvalo.

 

Popis obavijesti