Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Teorije masovne komunikacije

Teorije masovne komunikacije


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55553

ECTS:

7.0

Nositelji:

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško

Izvođači:

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško - Seminar
Filip Trbojević, mag. soc. - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Cilj kolegija je pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima discipline masovne komunikacije/medijskih studija kao znanstvenog područja na sjecištu društvenih znanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnos medijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij teži osposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih i umreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijim istraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija i medijskih studija. Kolegij s tom svrhom prezentira četiri klasična teorijska/paradigmatska pristupa analizi (utjecaja) masovnih medija i masovne komunikacije: dominantnu (ili izvornu) paradigmu o ograničenim efektima; kritičku paradigmu ( mediji nam govore o čemu da ne mislimo ); institucionalnu paradigmu ( mediji nam govore što da mislimo ) i tehnološku/medijsku paradigmu ( mediji definiraju kako mislimo ) (Katz, 1987), te suvremenu paradigmu medijatizacije koja pitanje medijskog utjecaja proširuje u dva pravca (pristup medijske logike u institucionalnim prilagodbama, i pozicija medija u komunikativnoj konstrukciji društva) (Couldry i Hepp, 2013). Analiza dominante paradigme masovne komunikacije (razvijene pretežno u SAD-u) uključuje teoriju o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja i teoriju o upotrebi medija za zadovoljavanja potreba, difuziju inovacija, i teoriju kultivacije. U okviru institucionalne paradigme, obradit ćemo teoriju o definiranju agende uključujući teoriju uokvirivanja (framing i priming). U okviru kritičke paradigme obradit će se raspon (pretežno europskih) teorijskih pristupa kulturnih studija i političke ekonomije medija, kao i njihovih teorijskih korijena - Frankfurtske škole. U okviru tehnološke medijske paradigme studenti će upoznati radove teoretičara koji smatraju da je sam medij kao tehnologija i organizacija onaj koji oblikuje i društvenu organizaciju i komunikacijske procese, u odnosu na dijapazon medija do današnjih umreženih medija. Za razumijevanje teorija medijatizacije kolegij će obraditi oba navedena glavna pristupa/ konceputalizacije. Cilj je kolegija i da studenti upoznaju originalne radove najvažnijih teoretičara komunikacijskih/medijskih studija.
U 2017/18 akademskoj godini posebno ćemo se baviti pitanjem medijskih efekata, tj. teorija o tome kako mediji utječu na pojedince, društvene institucije, i društvo u cjelini. U okviru dominantne istraživačke i teorijske tradicije istraživanja medijskih efekata, obrađivat će se a) početna istraživanja koja kažu da su kratkoročni učinci medija ograničeni, moderirani selektivnošću publike i inter-personalnim odnosima (teorija o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja), b) kasniji razvoj ovog teorijskog usmjerenja kroz teoriju zadovoljavanja potreba (uses and gratifications) i c) razvoj varijable inter-personalnih odnosa kroz istraživanja difuzije inovacija, te u suvremenu inačicu koja se artikulira kao teorija mreža. U okviru dominantne paradigme usmjerit ćemo se na istraživanja utemeljitelja discipline masovne komunikacije: Lazarsfelda, Mertona, Katza, Herzogove, te na suvremena istraživanja u ovoj istraživačkoj tradiciji. U okviru institucionalne paradigme, koja predstavlja usmjerenje dugoročnih medijskih efekata u području javnosti i političke sfere, obradit će se teorija o definiranju agende (agenda setting) uključujući teoriju uokvirivanja (framing) i priming-a, te spiralu šutnje.

LITERATURA:

  1. misao u komparativnoj perspektivi. Politička misao, Vol. 51 No. 1, 2014. str. 133-170. Peruško, Z., Vozab, D. (2016). Communication Field in Croatia: Toward a Comparative History of Communication Studies in Central and Eastern Europe. in Peter Simonson and David W. Park, eds., The International History of Communication Study, NY and London: Routledge. pp. 213-234. Gustavo Cardoso. From Mass to Networked Communication. u S. Papathanassopoulos, Media Perspectives for the 21st Century. 2011. Routledge. str. 117-137. Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Masovna komunikacija. str. 23-32. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.;
  2. Dietram A. Scheufele + David Tewksbury (2007) Framing, Agenda Setting, and Priming: The Evolution of Three Media Effects Models. Journal of Communication 57 (2007) 9-20 Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Istraživanja o utjecaju medija (Postavljanje agende, spirala šutnje, jaz u znanju). str. 197-222. u Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Seminar: Picard, R.G. (2014) Public Opinion, Party Politics, Policy, and Immigration News in the United Kingdom, Reuters Institute for the Study of Journalism, Working paper Shehata, A., Stromback, J. (2013) Not (Yet) a New Era of Minimal Effects: A Study of Agenda Setting at the Aggregate and Individual Levels, The International Journal of Press/Politics 18(2) 234-255;
  3. David R. Roskos-Ewoldsen, Beverly Roskos-Ewodosen, Francesca Dillman Carpentier. 2009. Media priming: An Updated Synthesis. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Tamir Sheafer. How to Evaluate It: The Role of Story-Evaluative Tone in Agenda Setting and Priming. Journal of Communication 57 (2007) 21-39 McGraw, K.M. (2003). Media Priming of Presidential and Group Evaluations. Political Communication.30(1): 23-40.;
  4. David Tewskbury + Dietram Sheufele, 2009. News Framing Theory And Research. U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Sharon Meraz and Zizi Papacharissi. 2013. Networked Gatekeeping and Networked Framing on #Egyp: DOI: 10.1177/1940161212474472 The International Journal of Press/Politics Michael Bruggemann. 2014. Between Frame Setting and Frame Sending: How Journalists Contribute to News Frames Communication Theory 24 (2014) 61-82;
  5. Morgan, M., Shanahan, J. Signorielli, N. (2009) "Growing up with television: cultivation processes". U Media Effects. Advances in Theory and Research. Edited by Jennings Bryant and Mary Beth Oliver. Routledge. Seminar: Iyengar, S., Hahn, K.S.(2009) Red Media, Blue Media: Evidence of Ideological Selectivity in Media Use, Journal of Communication 59, 19-39 Van Mierlo, J., Van den Bulck, J. (2007) Benchmarking the cultivation approach to video game effects: a comparison of the correlates of TV viewing and game play, Journal of Adolescence, 27, 97-111;


NASTAVA

1. SEMESTAR

Obavezni predmet - Redovni studij - Sveučilišni diplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Zrinjka Peruško:

Po dogovoru putem maila

On-line putem MS Teams aplikacije ili uživo na Fakultetu, uz prethodni dogovor


Obavijesti

15.11.2022
Obavijest o otkazivanju nastave
U srijedu, 16. studenoga 2022. neće se održavati nastava na kolegiju Teorije masovne komunikacije. Nadoknada će se odraditi u dogovoru sa studentima.
05.10.2022
Teorije masovne komunikacije: Obavijest o seminarskoj nastavi!
Poštovane kolegice i kolege, seminarska nastava počinje u četvrtak 20.10.2022. godine, a raspored tekstova i ostalih seminarskih obaveza po grupama bit će objavljen u toku ovog tjedna. Svi seminarski tekstovi su u nastavnim materijalima. U međuvremenu možete izabrati knjigu koju ćete čitati i prikazati, a knjige također možete naći u nastavnim materijalima. Detaljno pročitajte i syllabus kolegija (u nastavnim matrijalima).    Srdačan pozdrav, Filip i Antonija
16.10.2020
Zadatak umjesto seminara 16.10.2020.
 Poštovane kolegice i kolege, umjesto dolaska na seminarsku nastavu, odgovorit ćete na jedno pitanje vezano uz današnju temu.   Odaberite jedan od članaka postavljenih na intranet (folder SEMINARSKA LITERATURA) uz datum 16.10.:  1. Splichal, S., & Mance, B. (2018). Paradigm (s) Lost? Islands of Critical Media Research in Communication Journals. Journal of Communication, 68(2), 399-414.  2. Joshua Meyrowitz. (2001). Morphing McLuhan: Medium Theory for a New Millennium Keynote Address Delivered at the Second Annual Convention of the Media Ecology Association, New York University, June 15–16, 2001. Proceedings of the Media Ecology Association, Volume 2, 2001   Pripada li odabrani članak kritičkoj ili tehnološkoj paradigmi? Argumentirajte vaš odgovor s obzirom na sadržaj članka i predavanja održanog 16.10.2020. Ovdje se nalazi poveznica za pitanje:     Tehnološka ili kritička paradigma?   Rok je do ponedjeljka 19.10.2020. do kraja dana. Prezentaciju današnjeg predavanja imate u nastavnim materijalima.   Lijep pozdrav, Antonija i Dina
07.10.2020
Uvodno predavanje TMK
Poštovane kolegice i kolege, ovog petka od 13:00 krećemo s uvodnim predavanjem i upoznavanjem s kolegijem, a seminar se neće održati.  Nastava će za polovicu studenata biti održana na fakultetu, a za ostale preko streaminga. Sutra će biti objavljen raspored dolaska po tjednima, no pretpostavljam da već po prezimenima znate hoćete li dolaziti na fakultet ili slušati streaming. Na intranetu je objavljen syllabus i literatura. Vidimo se uživo i virtualno u petak! Lijep pozdrav, Antonija i Dina
08.12.2020
Istraživanje Sveučilišta u Zadru
Poštovane kolegice i kolege, ako imate vremena i volje, molim vas da ispunite upitnik o nošenju maski u drugom valu koronavirusa,  koji je dio istraživanje kojeg vode kolege sa Sveučilišta u Zadru. Ispunjavanje traje maksimalno 15 minuta, a detalji se mogu pročitati u uvodu upitnika: https://limesurvey.srce.hr/876197?lang=hr&fbclid=IwAR3ZLIIuM5QYI1xldEJNcXYp29qt6k1DKm3HRvhEtZcPuqRBP2NQPHTjckE Lijep pozdrav, Dina
11.10.2022
Raspored seminarskih grupa (konačno)
Poštovane kolegice i kolege, Nastavno na vaše molbe za zamjenu, u "Nastavnim materijalima" i na Teamsu nalazi se konačna tablica seminarskih grupa s terminima i vašim ulogama na seminaru (zamjene više nisu moguće). Prvi seminari kreću od sljedećeg tjedna (20.10.) pa provjerite kada je vaš termin za prezentiranje, odnosno za respondiranje. Studenti kraj kojih piše "Prezentacija 1" čitaju i prezentiraju seminarski tekst pod brojem 1 za zadani termin, a kraj kojih piše "Prezentacija 2" tekst pod brojem 2. Respondenti čitaju oba teksta. Za detaljnije upute na koja pitanja trebate odgovoriti u sklopu vaših seminarskih uloga pogledajte syllabus. Od sada pa do kraja semestra studenti iz seminarskih grupa A i B za sve se informacije mogu obratiti meni, a studenti iz seminarske grupe C profesorici Čuvalo. Ovo se odnosi i na predavanja - nemojte profesorici Peruško slati npr. ispričnice za izostanke, nego ih šaljite izravno nama. Ako imate kakvih upita - stojimo na raspolaganju!
06.10.2022
Raspored seminarskih grupa (v1)
Poštovane kolegice i kolege, U Nastavnim materijalima na Intranetu i na Teamsu objavljena je tablica seminarskih grupa s terminima i vašim ulogama na seminaru (prezentacija ili respondent). Molim vas da se isključivo meni (preko chata na Teamsu ili mailom na filip.trbojevic@fpzg.hr) do utorka 11.10. u 18:00 javite za eventualnu zamjenu seminarske grupe. Ponavljam što je rečeno na predavanju - morate pronaći nekoga iz druge grupe s kime ćete se zamijeniti jer u svakoj grupi imamo fiksan broj prezentacija i respondenata. Ovo je prva verzija tablice u kojoj ste poredani po abecednom redu. Neki od vas su mi se već javili za zamjenu grupa - vidio sam vaše mailove i bit ćete preraspodijeljeni kako ste tražili, ali tek u utorak nakon što mi se jave svi koji se misle javiti. Tada ću vam uploadati ažuriranu (i konačnu) tablicu.
22.10.2020
Seminari na kolegiju TMK
Poštovane kolegice i kolege, bilo je upita, pa samo da još malo razjasnimo ulogu seminarista i respondenata. Seminaristi kroz seminarsku prezentaciju (u trajanju od 15 do 20 minuta) predstavljaju jedan rad iz rasporeda za taj dan i odgovaraju na pitanja respondenta i ostalih studenata. Respondenti predaju tekst u kojem uspoređuju oba teksta koja su na rasporedu taj dan. Usporedba se piše u jednom sažetku duljine otprilike 2 kartice. Ne morate pisati u detalje (niti ne stignete), već jednostavno pišete na način da odgovorite na ova pitanja: 1) Na koje se teorije medijskih učinaka autori referiraju i koji su glavni pojmovi koje ističu? 2) Koja su glavna istraživačka pitanja ili hipoteze (ako su postavljene u člancima)? 3) Koji su glavni nalazi ili zaključci navedeni u oba članka? 4) Što ste novo naučili iz pročitanih radova? 5) Kritički se postavite prema pročitanim radovima (npr. donosi li članak korisna znanja, koriste li autori prikladan teorijski okvir, koriste li prikladne metode, jesu li dokazi koje prikazuju uvjerljivi…?). Nadamo se da je jasnije, Antonija i Dina