1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj je nastave upoznati studente s problemima države i politike u BiH kao jedine države u Jugoistočnoj Europi koja se od svršetka rata i sklapanja mirovnog sporazuma u Daytonu i Parizu 1995. Još uvijek nalazi pod nekom vrstom međunarodnog protektorata. Sama ta činjenica govori o tome da je posrijedi fragilna državna tvorevina koja nije riješila temeljni problem državnosti. Glavni je uzrok takva stanja priroda bosansko-hercegovačkog društva. Riječ je o tipičnome podijeljenom društvu, to jest društvu ispresijecanome preklapajućima etničkim i vjerskim rascjepima koji su stvorili tri razmjerno zatvorena kulturna, socijalna i politička segmenta: bošnjački, srpski i hrvatski. Podjelu među tim segmentima dodatno je produbio internacionalizirani etnički građanski rat (1992-1995) tijekom kojega se dogodila i zamašna etnička teritorijalizacija koja prije rata nije bila tipična za BiH. Povijesna iskustva pokazuju da se pred državama s podijeljenim društvima u osnovi nalaze dvije mogućnosti izbora: nasilni raspad i podjela države ili uspostava konsocijacijskih obrazaca uređenja političkih odnosa pomoću kojih se postojeći rascjepi nastoje deradikalizirati, ublažiti ili čak prevladati. U dejtonsko političko uređenje ugrađene su neke političke institucije, instituti i pravila političkog djelovanja što su tipični za konsocijacijske demokracije. Dosad nisu dali očekivane učinke, ponajprije zato što su nametnuti izvana i što nisu zasnovani na konsenzusu političkih predstavnika triju sukonstitutivnih etničkih zajednica. Konsocijacijski aranžmani povremeno su bili dopunjavani ili supstituirani elementima suprotnog modela institucionalnog dizajna - takozvanoga integrativnog majoritarizma ili centripetalizma - za postkonfliktna i duboko podijeljena društva koji su proizveli neke od najgorih političkih posljedica u BiH ("slučaj Komšić"). Kolegij nudi polaznicima neka opća znanja o podijeljenim društvima i konsocijacijskoj demokraciji, uključujući i donekle modificirane suvremene obrasce "podijeljene vlasti u podijeljenim društvima". No težište je na proučavanju podijeljenog društva, problema državnosti i demokracije u BiH. Sastavni dio toga je i studij nacionalnih ideologija i politika bošnjačke, srpske i hrvatske zajednice, te uloge međunarodnih aktera u poslijeratnoj re/konstrukciji i održanju države.

1. Kasapović, Mirjana; Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država; Politička kultura, Zagreb (2005)
2. Kasapović, Mirjana; Bosna i Hercegovina 1992-1995: građanski rat, izvanjska agresija ili oboje?; Fakultet političkih znanosti, Politička misao. (52) 2 (2015), str. 37-61
3. Martinović, Darko; Visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH; Fakultet političkih znanosti, Zagreb (2014)

Usmjerenje KOMPARATIVNA POLITIKA dp 2. semestar - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni predmeti DPNS 2. semestar - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost
Izborni predmeti DPNS 2. semestar - Izvanredni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost - izvanredni

Izborni SDN 2-2 - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo