Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Tehnike odnosa s javnošću

Tehnike odnosa s javnošću


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55549

ECTS:

5.0

Nositelji:

prof. dr. sc. Božo Skoko
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jakopović

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jakopović - Seminar
prof. dr. sc. Božo Skoko - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Cilj ovog kolegija jest - omogućiti studentima svladavanje praktičnih vještina i sposobnosti odnosa s javnošću, odnosno stjecanje stručnih znanja dostatnih za praktično bavljenje odnosima s javnošću. Imajući u vidu ranije stečeno teorijsko znanje na smjeru Odnosi s javnošću, svrha ovoga kolegija je ukazati studentima na važnost, vrste i karakteristike tehnika odnosa s javnošću te ih osposobiti za praktičnu uporabu tih komunikacijskih i organizacijskih vještina. Glavno težište kolegija, koji se u biti bavi odnosima s javnošću u praksi, stavljeno je na odnose s medijima. Mediji su, naime, ključna javnost odnosa s javnošću, odnosno najznačajniji komunikacijski kanal u plasiranju poruka prema svojim ciljnim javnostima. Tehnike odnosa s javnošću su mnogobrojne i svakodnevno se prilagođavaju medijskim karakteristikama, te izazovima tržišta i očekivanjima javnog mnijenja. Primjenjuju se ne samo u komuniciranju s vanjskim javnostima, već i kod internog komuniciranja unutar organizacija. Prema tome predstavljaju vrlo važno područje proučavanja unutar odnosa s javnošću a njihovo svladavanje otvara vrata studentima za praktično bavljenje tom djelatnošću. Kako je jedan od temeljnih preduvjeta za bavljenje odnosima s javnošću baš kao i u novinarstvu - pisanje, ovaj će kolegij omogućiti studentima ovladavanje tehnikama pisanja za odnose s javnošću te stjecanje znanja o praktičnoj uporabi alata za odnose s javnošću. Također će ih osposobiti za javne nastupe te uporabu govornih vještina u odnosima s javnošću.

LITERATURA:

  1. Tomić, Zoran; Odnosi s javnošću teorija i praksa 2008.; Synopsis, Zagreb Sarajevo, (2008), str. 471-501
  2. Verčič, Zavrl, Rijavec, Tkalac Verčič i Laco; Odnosi s medijima; Masmedia, Zagreb, 2004. (2004)
  3. Gregory, Anne; Planiranje i upravljanje kampanjama; HUOJ, Zagreb (2006)
  4. Skoko, Božo; Bajs, Denis; Objavljivanje neistina i manipuliranje činjenicama u hrvatskim medijima i mogućnosti zaštite privatnosti, časti i ugleda; Politička misao, 44, 1, 2004, (2004), str. 93-116
  5. Theaker, Alison; Priručnik za odnose s javnošću; HUOJ, Zagreb (2006)


NASTAVA

2. SEMESTAR

Izborni OJ 2 - Izvanredni studij - Sveučilišni specijalistički studij Odnosi s javnošću


6. SEMESTAR

Usmjerenje ODNOSI S JAVNOŠĆU nov. 6. semestar - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Usmjerenje ODNOSI S JAVNOŠĆU nov. 6. semestar - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Božo Skoko:

Prema dogovoru putem maila, uživo ili online

izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jakopović:

Uživo, uz prethodni dogovor putem maila


29.03.2019

Predavanje akademika Rudana 3. travnja u EU domu

HRVATSKI AKADEMSKO-POSLOVNI KLUB

poziva Vas na

 

OTVORENO PREDAVANJE I RAZGOVOR  s
 

 

 

akademikom prof. dr. sc. IGOROM RUDANOM
 

 

na temu

 

"Vrijednost informacije u 21. stoljeću: Primjeri iz biologije, medicine, politike i masovnih medija"

u prostorijama Europskog doma Zagreb

Jurišićeva 1/1.

 

dana 03.travnja 2019. (srijeda) u 1900 sati (dvorana Strasbourg)

 

 

 

 


Igor Rudan, znanstvenik, rođen je u Zagrebu 07. ožujka 1971. godine. Znanstveni opus u 2019. uključuje više od 500 objavljenih znanstvenih radova i 8 knjiga koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 90,000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki Institut za Znanstvene Informacije svrstavali su ga među “Vodeće znanstvene umove svijeta” od 2015. do 2018. godine.

Studij medicine u Zagrebu završio je 1995, a već tijekom studija dva puta je nagrađivan Rektorovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad, te je na Europskom kongresu studenata medicine u Pragu 1994. godine dobio glavnu nagradu za održano izlaganje. Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji, 2005.

U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku “10001 Dalmatinac” – za koju je namakao više od 30 milijuna eura potpore na međunarodnim natječajima. U sklopu projekta organizirao je edukacijske boravke u Edinbughu za više od 50 mladih znanstvenika iz Hrvatske. Zahvaljujući projektu “10001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 2,000 ljudskih gena. Ta su otkrića rezultirala brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i nagradama, uključujući važnu međunarodnu nagradu – “International Research Development Award” britanskog Wellcome Trusta, kao i Državne nagrade za znanost Sabora Republike Hrvatske (2005. i 2007. godine).

Od 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu, kojeg su Ujedinjeni Narodi proglasili jednim od svjetskih “Milenijskih razvojnih ciljeva”. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), UNICEF-a i Svjetske banke, te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje. Razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Dijelom zahvaljujući i širokoj primjeni tih metoda u praksi, smrtnost djece u svijetu je smanjena s oko 11 milijuna u 2000. godini na manje oko 6 milijuna u 2015. godini.

Interes za globalno zdravlje donosi i u Hrvatsku, te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu osniva Hrvatski Centar za Globalno Zdravlje – HCGZ (2008). U Edinburghu pokreće znanstveni časopis “Journal of Global Health” (2011), utemeljuje Centar izvrsnosti Svjetske Zdravstvene Organizacije čiji je voditelj (2013), te osniva Centar za istraživanja globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu (2015) čiji je direktor.

Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je više od dvadeset nagrada, među kojima se posebno ističe Chancellor’s Award, najviša nagrada za znanstveni rad u britanskoj akademskoj zajednici, koju mu je kao jedinom dobitniku za 2013. uručila britanska princeza Anne. Iste godine primljen je, kao jedan od tek nekoliko inozemnih znanstvenika, među dopisne članove Kineske akademije znanosti. U 2016. postao je i redovni član britanske akademije znanosti, tzv. “Kraljevskog društva” – The Royal Society of Edinburgh. U 2016., u suradnji s Wellcome Trustom i BBC-om, kreirao je popularno-znanstvenu dokumentarnu seriju “Survival: The Story of Global Health“. Autor je knjige “Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century“ (2015), te domaćih popularno-znanstvenih bestselera "Točna boja neba" (2017) i "Zao zrak" (2018). Večernji List, Index.hr i Gloria svrstali su ga među "Osobe godine 2016." u Hrvatskoj, a u 2019. je nominiran za Grand Prix "Komunikator godine" u Hrvatskoj.

 

Popis obavijesti