Teorija države
| Šifra: |
131736 |
| ECTS: | 5.0 |
| Nositelji: |
izv. prof. dr. sc.
Luka Ribarević |
| Izvođači: |
Luka Ribarević
- Seminar |
| Prijava ispita: | Studomat |
|
Engleski jezik:
1,0,0 |
Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku. |
| Opterećenje: | |||||||
|
|||||||
| Opis predmeta: | |||||||
(Opća) teorija države tradicionalna je disciplina političke teorije, koja se od početka XIX. stoljeća razvijala kao političkofilozofijska teorija države (od Hegela do Bosanqueta) i kao pravnopolitička (opća) teorija države ili nauk o državi (od Jellineka, preko Carre de Malberga, do Kelsena). Osamostaljenjem političke znanosti spram filozofije i prava, činilo se da je teorija države postala ili posve anakronom ili da se pak mora suziti na puki heuristički uvod u ustavno pravo. Postoji cijela tradicija teorijskog rastakanja pojma država u pluralističkim i sistemskim orijentacijama u modernoj i suvremenoj političkoj znanosti (O. von Gierke, Bentley, Laski, D. Truman, D. Easton, G.A. Almond, N. Poulantzas, M. Foucault). Cilj nastave je upoznati studente s osnovnim pojmovima teorije države čija je obnova započeta u drugoj polovini XX. stoljeća. Sustavnu rekonstrukciju cijelog sklopa temeljnih pojmova teorije države (moć, vlast, autoritet) poduzeo je A. Passerin dEntreves, u svome kapitalnom djelu Nauk o državi (1963.). Povijesnu dimenziju nastanka države kao pravnopolitičkog programa klasičnoga političkog prava, potom je istražila B. Barret-Kriegel, u knjizi Država i robovi (1979/1989). Pojmovno polje teorije države dalje je razvijeno Toselovim dijakronijskim razlikovanjem oblika pravne države: suverene (apsolutističke), liberalne (ustavne) i socijalne države. Završnu etapu u istraživanju i razumijevanju države tvore povijesna i teorijska istraživanja Q. Skinnera (1997, 2003), u kojima nalazimo metodički odlučujući uvid da je država izum moderne, nov tip dvostruko apstraktne političke vlasti. Kolegij će studentima ponuditi i temeljne uvide o naravi totalitarizma kao izravnog napada na državu shvaćenu u smislu modernog političkopravnog projekta trajne pacifikacije socijalnog polja posredstvom preobrazbe moći u vlast putem prava. Naglasak će biti stavljen na ključne teorijske doprinose razumijevanju totalitarizma F. Neumanna (1942/1944), H. Arendt (1951) i C. Leforta (1981/1986). |
|||||||
| Literatura: | |||||||
|
|
|||||||
| 6. semestar |
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo |
|
8. semestar |
Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija |
Termini konzultacija:
REZULTATI PISANOG ISPITA IZ TEORIJE DRŽAVE OD 29. LIPNJA 2018.
Bašić Mate usmeni
Garašić Elena 2-
Habjanec Veronika 2
Matjačić Luka usmeni
Upis ocjena, uvid u ispite i usmeni ispit (Bašić, Matjačić) održat će se u utorak, 10. srpnja u 14 sati.
Luka Ribarević