Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Teorija države

Teorija države


OSNOVNI PODACI

Šifra:

131736

ECTS:

5.0

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

(Opća) teorija države tradicionalna je disciplina političke teorije, koja se od početka XIX. stoljeća razvijala kao političkofilozofijska teorija države (od Hegela do Bosanqueta) i kao pravnopolitička (opća) teorija države ili nauk o državi (od Jellineka, preko Carre de Malberga, do Kelsena). Osamostaljenjem političke znanosti spram filozofije i prava, činilo se da je teorija države postala ili posve anakronom ili da se pak mora suziti na puki heuristički uvod u ustavno pravo. Postoji cijela tradicija teorijskog rastakanja pojma država u pluralističkim i sistemskim orijentacijama u modernoj i suvremenoj političkoj znanosti (O. von Gierke, Bentley, Laski, D. Truman, D. Easton, G.A. Almond, N. Poulantzas, M. Foucault). Cilj nastave je upoznati studente s osnovnim pojmovima teorije države čija je obnova započeta u drugoj polovini XX. stoljeća. Sustavnu rekonstrukciju cijelog sklopa temeljnih pojmova teorije države (moć, vlast, autoritet) poduzeo je A. Passerin dEntreves, u svome kapitalnom djelu Nauk o državi (1963.). Povijesnu dimenziju nastanka države kao pravnopolitičkog programa klasičnoga političkog prava, potom je istražila B. Barret-Kriegel, u knjizi Država i robovi (1979/1989). Pojmovno polje teorije države dalje je razvijeno Toselovim dijakronijskim razlikovanjem oblika pravne države: suverene (apsolutističke), liberalne (ustavne) i socijalne države. Završnu etapu u istraživanju i razumijevanju države tvore povijesna i teorijska istraživanja Q. Skinnera (1997, 2003), u kojima nalazimo metodički odlučujući uvid da je država izum moderne, nov tip dvostruko apstraktne političke vlasti. Kolegij će studentima ponuditi i temeljne uvide o naravi totalitarizma kao izravnog napada na državu shvaćenu u smislu modernog političkopravnog projekta trajne pacifikacije socijalnog polja posredstvom preobrazbe moći u vlast putem prava. Naglasak će biti stavljen na ključne teorijske doprinose razumijevanju totalitarizma F. Neumanna (1942/1944), H. Arendt (1951) i C. Leforta (1981/1986).

LITERATURA:

  1. Arendt, Hannah, 1996: Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb.;
  2. Lalović, Dragutin, 2008: Države na kušnji, NCZH/Disput: 27-74.;
  3. Neumann, Franz, 1992: Demokratska i autoritarna država, Naprijed, Zagreb: 25-122, 195-226.;
  4. Skinner, Quentin, 2002: From the state of princes to the person of the state, u: Skinner, Quentin, Visions of Politics, Vol. II, Cambridge University Press, Cambridge: 368-413.;


NASTAVA

6. SEMESTAR

Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


8. SEMESTAR

Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


TERMINI KONZULTACIJA

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević:

Srijedom u 11:45 sati, na Fakultetu, uz prethodnu najavu mailom


17.06.2015

Ispit i upis ocjena

Poštovani kolege,

ispit će se održati u petak u 12 sati u dvorišnoj dvorani. Pisanom ispitu pristupaju kolege koji do sada nisu položili niti jedan kolokvij. Ostali studenti će onaj dio gradiva koji još nisu položili polagati usmeno. Dogovor za usmeni održat će se u 11 sati, jednako kao i upis ocjena za studente koji su ispit položili posredstvom kolokvija.

Srdačno,

Luka Ribarević

 

Popis obavijesti