Jezik | Language: HRV ENG
Teorija države
Šifra: 131736
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević
Izvođači: Luka Ribarević - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
(Opća) teorija države tradicionalna je disciplina političke teorije, koja se od početka XIX. stoljeća razvijala kao političkofilozofijska teorija države (od Hegela do Bosanqueta) i kao pravnopolitička (opća) teorija države ili nauk o državi (od Jellineka, preko Carre de Malberga, do Kelsena). Osamostaljenjem političke znanosti spram filozofije i prava, činilo se da je teorija države postala ili posve anakronom ili da se pak mora suziti na puki heuristički uvod u ustavno pravo. Postoji cijela tradicija teorijskog rastakanja pojma država u pluralističkim i sistemskim orijentacijama u modernoj i suvremenoj političkoj znanosti (O. von Gierke, Bentley, Laski, D. Truman, D. Easton, G.A. Almond, N. Poulantzas, M. Foucault). Cilj nastave je upoznati studente s osnovnim pojmovima teorije države čija je obnova započeta u drugoj polovini XX. stoljeća. Sustavnu rekonstrukciju cijelog sklopa temeljnih pojmova teorije države (moć, vlast, autoritet) poduzeo je A. Passerin dEntreves, u svome kapitalnom djelu Nauk o državi (1963.). Povijesnu dimenziju nastanka države kao pravnopolitičkog programa klasičnoga političkog prava, potom je istražila B. Barret-Kriegel, u knjizi Država i robovi (1979/1989). Pojmovno polje teorije države dalje je razvijeno Toselovim dijakronijskim razlikovanjem oblika pravne države: suverene (apsolutističke), liberalne (ustavne) i socijalne države. Završnu etapu u istraživanju i razumijevanju države tvore povijesna i teorijska istraživanja Q. Skinnera (1997, 2003), u kojima nalazimo metodički odlučujući uvid da je država izum moderne, nov tip dvostruko apstraktne političke vlasti. Kolegij će studentima ponuditi i temeljne uvide o naravi totalitarizma kao izravnog napada na državu shvaćenu u smislu modernog političkopravnog projekta trajne pacifikacije socijalnog polja posredstvom preobrazbe moći u vlast putem prava. Naglasak će biti stavljen na ključne teorijske doprinose razumijevanju totalitarizma F. Neumanna (1942/1944), H. Arendt (1951) i C. Leforta (1981/1986).
Literatura:
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

8. semestar
Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 17. 6. 2015. u 12:25
Luka Ribarević

Poštovani kolege,

ispit će se održati u petak u 12 sati u dvorišnoj dvorani. Pisanom ispitu pristupaju kolege koji do sada nisu položili niti jedan kolokvij. Ostali studenti će onaj dio gradiva koji još nisu položili polagati usmeno. Dogovor za usmeni održat će se u 11 sati, jednako kao i upis ocjena za studente koji su ispit položili posredstvom kolokvija.

Srdačno,

Luka Ribarević

 

Popis obavijesti