Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Teorija države

Teorija države


OSNOVNI PODACI

Šifra:

131736

ECTS:

5.0

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

(Opća) teorija države tradicionalna je disciplina političke teorije, koja se od početka XIX. stoljeća razvijala kao političkofilozofijska teorija države (od Hegela do Bosanqueta) i kao pravnopolitička (opća) teorija države ili nauk o državi (od Jellineka, preko Carre de Malberga, do Kelsena). Osamostaljenjem političke znanosti spram filozofije i prava, činilo se da je teorija države postala ili posve anakronom ili da se pak mora suziti na puki heuristički uvod u ustavno pravo. Postoji cijela tradicija teorijskog rastakanja pojma država u pluralističkim i sistemskim orijentacijama u modernoj i suvremenoj političkoj znanosti (O. von Gierke, Bentley, Laski, D. Truman, D. Easton, G.A. Almond, N. Poulantzas, M. Foucault). Cilj nastave je upoznati studente s osnovnim pojmovima teorije države čija je obnova započeta u drugoj polovini XX. stoljeća. Sustavnu rekonstrukciju cijelog sklopa temeljnih pojmova teorije države (moć, vlast, autoritet) poduzeo je A. Passerin dEntreves, u svome kapitalnom djelu Nauk o državi (1963.). Povijesnu dimenziju nastanka države kao pravnopolitičkog programa klasičnoga političkog prava, potom je istražila B. Barret-Kriegel, u knjizi Država i robovi (1979/1989). Pojmovno polje teorije države dalje je razvijeno Toselovim dijakronijskim razlikovanjem oblika pravne države: suverene (apsolutističke), liberalne (ustavne) i socijalne države. Završnu etapu u istraživanju i razumijevanju države tvore povijesna i teorijska istraživanja Q. Skinnera (1997, 2003), u kojima nalazimo metodički odlučujući uvid da je država izum moderne, nov tip dvostruko apstraktne političke vlasti. Kolegij će studentima ponuditi i temeljne uvide o naravi totalitarizma kao izravnog napada na državu shvaćenu u smislu modernog političkopravnog projekta trajne pacifikacije socijalnog polja posredstvom preobrazbe moći u vlast putem prava. Naglasak će biti stavljen na ključne teorijske doprinose razumijevanju totalitarizma F. Neumanna (1942/1944), H. Arendt (1951) i C. Leforta (1981/1986).

LITERATURA:

  1. Arendt, Hannah, 1996: Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb.;
  2. Lalović, Dragutin, 2008: Države na kušnji, NCZH/Disput: 27-74.;
  3. Neumann, Franz, 1992: Demokratska i autoritarna država, Naprijed, Zagreb: 25-122, 195-226.;
  4. Skinner, Quentin, 2002: From the state of princes to the person of the state, u: Skinner, Quentin, Visions of Politics, Vol. II, Cambridge University Press, Cambridge: 368-413.;


NASTAVA

6. SEMESTAR

Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


8. SEMESTAR

Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Politologija


TERMINI KONZULTACIJA

izv. prof. dr. sc. Luka Ribarević:

Srijedom u 11:45 sati, na Fakultetu, uz prethodnu najavu mailom


21.04.2015

Poziv na predstavljanje knjige Neofašizam - korijeni, oblici i sadržaji

Društvo „Povijest  izvan mitova“

 

Društvo 'Povijest izvan mitova' je dobrovoljno i nestranačko udruženje istraživača, koje se bavi istraživanjem novije hrvatske povijesti u cilju ispravljanja ideološkoga i mitskog povijesnog 'revizionizma', promovirajući temeljne civilizacijske vrednote i tekovine mira, slobode od straha, ljudskih prava, antifašizma, protufašističke oslobodilačke borbe 1941-1945, demokracije i socijalne pravde, suradnje i ravnopravnosti među narodima i državama.“ (čl. 1 Statuta Društva)

 

 

P O Z I V

 

Pozivamo Vas na predstavljanje zbornika Neofašizam - korijeni, oblici, sadržaji (2015), koje će se održati u srijedu 22. travnja 2015., s početkom u 12 sati, u dvorani  Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Pavla Hatza 16, prizemno.

           

NEOFAŠIZAM - KORIJENI, OBLICI, SADRŽAJI

 

Govore:

Prof.dr.sc. Tomislav Badovinac

Prof.dr.sc. Dragutin Lalović

Prof.dr.s.c. Bogomir Kovač

Dr.sc. Snježana Koren

 

Moderira:

Prof.dr.sc. Tomislav Badovinac

 

Nakon povijesnog poraza njemačkog nacizma i talijanskog fašizma u svjetskom ratu, u suvremenom društvu desničarske grupe, udruženja i stranke izbjegavaju da sebe nazivaju fašističkim ili nacionalsocijalističkim, nego se pojavljuju pod drugim oznakama. Kao i u različitim oblicima i s raznovrsnim programima. Čime se bitno otežava njihovo točno i pravodobno prepoznavanje. Tako da se pojave neofašizma ne nazovu pravim imenom već se koriste oznakama “radikalna desnica” ili “ekstremna desnica”.

            Više od zabrinutosti zbog postojanja i djelovanja ekstremno desnih militantnih grupacija, uključujući i neofašističke, zabrinjava suicidalna kvaziliberalistička floskula da je demokracija ta koja je dužna omogućiti postojanje i djelovanje čak i onih koji je osporavaju u principu. Stoga samoodržanje suvremene države, kao ustavnopravne i pluralističke, zahtijeva zakonsku regulativu koja će bitno otežati i spriječiti svaki ekstremistički radikalizam.

Svjesni spoznajnoga i društvenog imperativa da se razmatranju pojave novog fašizma u suvremenim uvjetima, napose u nas, pristupi teorijski i kritički primjereno, Društvo ”Povijest izvan mitova” organiziralo je međunarodni znanstveni skup na temu „Neofašizam – korijeni, sadržaji, oblici“. Ovaj zbornik sadrži priloge sudionika toga znanstvenog skupa. Našu smo temu raščlanili u tri problemska sklopa: prvi, Klasični likovi fašizma i nacionalsocijalizma, drugi, Neofašizam i desni ekstremizam u suvremenom svijetu, i treći, Neofašizam i desni ekstremizam u Hrvatskoj i Srbiji.

 

Predsjednik Društva “Povijest izvan mitova”

Tomislav Badovinac

Popis obavijesti