Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Suvremene teorije društvenog razvoja

Suvremene teorije društvenog razvoja


OSNOVNI PODACI

Šifra:

55544

ECTS:

5.0

Nositelji:

dr. sc. Nenad Zakošek , prof.

Izvođači:

dr. sc. Nenad Zakošek , prof. - Seminar

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Seminar 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Suvremene teorije društvenog razvoja integriraju različite teorijske škole, od marksizma i durkheimovskog funkcionalizma do weberovske komparativne sociologije, nastojeći ponuditi sveobuhvatnu teoriju modernog društva. U kolegiju se obrađuju teorije razvoja modernog društva četiriju paradigmatskih sociologa: Talcotta Parsonsa, Norberta Eliasa, Anthonyja Giddensa i Manuela Castellsa. Parsons, dugogodišnji profesor Harvardskog sveučilišta, jedan je od najznačajnijih sociologa druge polovice 20. stoljeća, utemeljitelj stukturno-funkcionalističke teorije društvenog sustava i jedan od tvoraca američke sociološke teorije modernizacije. U kolegiju se obrađuje njegova teorija socijalne evolucije, izložena u studijama Societies: Evolutionary and Comparative Perspectives i The System of Modern Societies, koja je polazište njegove interpretacije nastanka i razvoja modernog društva.
Norbert Elias njemačko-židovski je sociolog koji je utemeljio teoriju o procesu civilizacije. Ta se teorija zasniva na primjeni kategorija Freudove psihoanalize, osobito na njegovoj tezi o "nelagodi u kulturi" kao posljedici potiskivanja i kontrole nagona, te na originalnim uvidima o svezi nastanka monopola sile u modernoj državi s promjenom ponašanja u višim društvenim slojevima.
Britanski sociolog Anthony Giddens, profesor emeritus na London School of Economics, integrira Marxovu i Weberovu teoriju te ih koristi u svojoj teoriji refleksivne modernizacije, koju je razradio zajedno s njemačkim sociologom Ulrichom Beckom. U kolegiju se obrađuje njegova studija Consequences of Modernity iz 1990. godine, koja mu je poslužila kao polazište za niz radova o globalizaciji, transformaciji individualnog identiteta i političkom programu ljevice.
Manuel Castells, katalonski sociolog i dugogodišnji profesor Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu (1979.-2001.), odnosno na Annenberg School for Communication na Sveučilištu Južne Kalifornije u Los Angelesu (nakon 2003.), autor je fundamentalne trotomne sociološke studije o informacijskom društvu The Information Age: Economy, Society and Culture. Na kolegiju se obrađuje posljednji svezak Castellsova djela, koji se bavi diferenciranjem i uspostavom novoga svjetskog socioekonomskog i političkog poretka nakon kraja Hladnog rata.

LITERATURA:

  1. Parsons, Talcott; Društva; August Cesarec, Zagreb (1991), str. 15-45, 181-290
  2. Elias, Norbert; O procesu civilizacije; Izdanja Antibarbarus, Zagreb (1996), str. 267-538
  3. Giddens, Anthony; Posledice modernosti; Filip Višnjić, Beograd (1998)
  4. Castells, Manuel; Informacijsko doba. Kraj tisućljeća; Golden marketing, Zagreb (2003), str. 17-332


NASTAVA

2. SEMESTAR

Temeljni opći NOV 1-2 - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

prof. dr. sc. Nenad Zakošek:

Ponedjeljkom od 11:45 do 12:15, na Fakultetu, Lounge


Obavijesti

26.06.2023
1. ISPITNI ROK
U srijedu, 28. 6. 2023., u 8:00 sati (NE u 8:30!) u dvorani C na Fakultetu održat će se 1. ispitni rok na kolegiju Suvremene teorije društvenog razvoja u obliku pismenog testa u trajanju 120 minuta. Polažu SAMO STUDENTI koji su se prijavili ZA 1. ROK 14. 6. (ima 58 prijavljenih studentica i studenata). PRIJAVLJENI ZA 2. ROK 28. 6. polagat će ispit 5. 7., o čemu će biti objavljena dodatna obavijest. U odnosu na bodove postignute na kolokvijima važe sljedeća pravila:  1. polažete naslove koje niste položili na kolokvijima; 2. ako želite poboljšati broj bodova koji ste postigli iz nekog naslova na kolokviju, možete to učiniti SAMO JEDNOM te ako postignete pozitivnu ocjenu, ona je konačna; 3. ako na ispitu ponovno odgovarate naslov iz kojeg ste na kolokviju dobili pozitivnu ocjenu i PADNETE, morate PONOVNO ODGOVARATI taj naslov (dakle više ne vrijede bodovi s kolokvija). Prof. dr. Nenad Zakošek
09.06.2023
Rezultati 2. kolokvija i prijava ispitnih rokova
Rezultati 2. kolokvija objavljeni su u repozitoriju Nastavni materijali. Kao što ste obaviješteni, 1. ispitni rok održat će se tek 28. 6. S obzirom na brojne upite o prijavi ispita i rokovima obavještavam vas da važe sljedeća pravila: prvi ispitni rok prijavljuje se za 14. 6., a polaže se 28. 6. drugi ispitni rok prijavljuje se za 28. 6., a polaže se 5. 7. treći ispitni rok prijavljuje se za 12. 7. i polaže se 12. 7., dakle u terminu kad je prvobitno zakazan. Sljedeći tjedan neću biti dostupan i neću moći odgovarati na upite. Informacija o ispitu bit će objavljena i neposredno prije svakog ispitnog roka. Svi ispitni rokovi polažu se u dvorani C, a pismeni test počinje u 8:00 sati (ne u 8:30!) i piše se 120 minuta. Na ispitu odgovarate naslove koje niste položili putem kolokvija. Pregled svih ostvarenih bodova i konačna ocjena bit će objavljeni nakon svakog ispitnog roka. Prof. dr. Nenad Zakošek  
30.05.2023
Rok za prijave za 2. kolokvij 7. lipnja 2023.
Prijave za 2. kolokvij moguće su upisom imena i prezimena u odgovarajuću Excell tablicu u mapi s datotekama (Files) u MS Teams grupi ovog kolegija do četvrtka, 1. 6., u 20 sati. Nakon isteka tog roka prijave više neće biti moguće. U petak, 2. 6., objavit ću raspored polaganja 2. kolokvija u grupama u dvorani C (početak u 8:30, 7. 6.) i u dvorani F (početak u 10:15, 7.¸6.). Prof. dr. Nenad Zakošek
24.04.2023
Raspored polaganja 1. kolokvija u dvije grupe
U repozitoriju Nastavni materijali objavio sam raspored polaganja 1. kolokvija u dvije grupe. Molim sve da se pridržavaju rasporeda i pristupe kolokviju u grupi u koju su dodijeljeni. Također podsjećam da trebate sa sobom ponijeti identifikacijski dokument, iksicu ili osobnu iskaznicu, koju ćete pokazati prilikom predaje testa. Prof. dr. Nenad Zakošek
28.03.2023
Obavijest o neodržavanju nastave 29. ožujka 2023. zbog bolesti nastavnika
Kolegice i kolege, budući da mi je jučer dijagnosticiran covid-19, ovaj tjedan moram provesti u izolaciji, tako da se nastava na kolegiju neće održati u terminu 29. 3. Materiju predavanja ću nadoknaditi restrukturiranjem tema na susretima, međutim seminarska se nastava ne može nadoknaditi, budući da su seminarske teme i studenti/studentice koji ih prezentiraju određeni za sve susrete u semestru. Ocjena seminarskih prezentacije za temu susreta 29. 3. formirat će se isključivo na temelju Ppt prezentacija. Zato molim kolegice koje u A i B grupi obrađuju drugu temu (Sandra Božićev, Nina Puzović) da svakako do kraja današnjeg dana u mapi na intranetu postave svoje prezentacije. Molim sve koji pročitaju ovu obavijest da obavijeste ostale da se nastava na kolegiju neće održati u sutrašnjem terminu. Prof. dr. Nenad Zakošek
14.04.2021
Predaja seminarskih prezentacija na intranetu
Radi redovitog održavanja seminarske nastave apsolutno je nužno da studentice/studenti koji su preuzeli obvezu izlaganja seminarskih prezentacija u određenim nastavnim terminima postupaju u skladu s naputkom u silabusu kolegija i postave svoju seminarsku prezentaciju dan prije termina izlaganja u odgovarajućoj mapi u repozitoriju Predaja studentskih radova na intranetu.  Studentice/studenti koji to ne učine i ne pojave se ni na terminu seminarske nastave u kojem trebaju izlagati automatski padaju tj. ne mogu pristupiti ispitu  jer nisu izvršili svoju jedinu studijsku obvezu na ovom kolegiju. Kad ste preuzeli temu seminarske prezentacije i dodijeljen vam je termin izlaganja, morate izvršiti svoju obvezu u skladu s pravilima navedenim u silabusu, a to znači predati seminarsku prezentaciju dan prije seminarskog termina i izložiti prezentaciju na seminaru. Također podsjećam da seminarska prezentacija mora imati najmanje 15 slika (slajdova). Manji broj automatski donosi nižu ocjenu. Prof. dr. sc. Nenad Zakošek
28.04.2020
Odgovor na upit o pisanju eseja
Dobio sam sljedeći upit o načinu pisanja eseja bez citiranja i parafraza, pa objavljujem odgovor. Upit glasi: "Možete li pobliže objasniti pisanje slobodnim stilom, bez citiranja i navođenja referenci? Napisali ste da to ne možemo koristiti, ali i da ne smijemo plagirati. Zar nije citiranje i navođenje referenci jedina zaštita protiv plagiranja? To vjerojatno znači da ne možemo ni parafrazirati ni sažimati. Pošto su nam jedini izvori knjige i prezentacije i pošto nemamo prethodnog znanja o temi, ne znam kako to napisati svojim riječima, iz glave. Mnogi su pitali za ovo i nije im jasno pa bi bilo odlično kad biste objasnili više."   Odgovor: Razumijem da na početnim godinama studija imate problema sa samostalnim pisanjem eseja. Postupak je vrlo jednostavan: u pripremi pisanja eseja pročitate sve što je važno, prije svega zadani tekst ispitne literature. Onda zatvorite sve knjige i prezentacije i pokušate iz glave sastaviti esej. Prije toga si možete napraviti skicu teksta u obliku natuknica koje u eseju trebate razraditi. Ako negdje zapnete, ponovno pročitate dijelove literature, zatvorite knjigu, i slobodno formulirate tekst. Pretpostavljam da ste, možda već iz srednje škole, navikli pisati seminarske radove i sastavke u kojima "parafrazirate" neki originalni tekst, a zapravo se to svodi na prepisivanje uz ispuštanje poneke riječi. Dakle upravo se to ne treba i ne smije raditi. Morate biti u stanju odgovoriti na neko pitanje svojim riječima nakon pročitane literature. Ne želim da se eseji svode na kolaž isječaka originalnog teksta ispitne literature. Naravno da slobodno formuliranje eseja treba vježbati, pa evo sad imate priliku za vježbu. Sastavak od 800 do 1200 riječi je sastavak duljine 3 do 5 stranica (u Wordu, TNR font, veličina 12, prored 1,5), to ne bi trebalo biti preteško za samostalno napisani sastavak kao odgovor na zadano pitanje. Konačno, na isti način trebate napisati komentar filma, ni tamo nemate što "parafrazirati" ni citirati.   Prod. dr. sc. Nenad Zakošek