Jezik | Language: HRV ENG
Politička etika
Šifra: 55498
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Krešimir Petković
Izvođači: Krešimir Petković - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
U akademskoj godini 2017./2018. kolegij se u predavanjima i seminaru posvećuje djelu Michela Foucaulta, političkog i socijalnog teoretičara te angažiranoga javnog intelektualca koji se - baveći se odnosima "vladanja sobom i drugima" (gouvernement de soi et des autres) i "brige o sebi" (souci de soi) te razmatrajući problematiku odnosa politike i filozofije - specifično bavio problemima političke etike. Cijeli Foucaultov opus predstavlja izazov tradicionalnoj koncepciji političke etike koja u različitim varijantama počiva na ideji autonomnog subjekta, a za političku je etiku zanimljiva njegova koncepcija djelovanja intelektualaca, kao i kontroverzne epizode iz njegova javnog angažmana poput izvještavanja o Iranskoj revoluciji.

U kolegiju se prema temeljnom kronološkom, istraživačkom i problemskom slijedu - okvirno od početka 1960-ih, kada je Foucault objavio svoja prva relevantna djela, pa do njegove smrti 1984 - obrađuje iznimno bogat i utjecajan opus tog autora. To se ne čini na monografski ili enciklopedijski način, nego se u okviru Foucaultova opusa traže problemi relevantni za političku znanost i političku etiku, koje se u konačnici nastoji povezati u jednu hermeneutičku cjelinu. Foucaultove istraživačke teme bila su "rubna" područja poput ludila, važna područja državne aktivnosti poput kažnjavanja, ona središnja za ljudsko iskustvo poput seksualnosti ili ona važna za društvene znanstvenike poput epistemologije, statusa i funkcije društvenih znanosti. Jedno im je ipak zajedničko: Foucault ih uvijek analizira na način koji ih čini političkim područjima u kojima se kao ulog pojavljuju moć, različiti diskursi koji je racionaliziraju i sudbine subjekata, sve skupa sa snažnim političko-etičkim implikacijama. Također, poseban se metodologijski naglasak stavlja na razlikovanje arheologije i genealogije kao programa istraživanja koje je Foucault razvio 1960-ih i 1970-ih, a teorijski naglasak na Foucaultove tipove moći i njegove kasnije analize konstitucije političkih subjekata.

Kolegije koji u širim okvirima tematiziraju Foucaulta nude odsjeci za filozofiju, književnost, političku znanost, pa i teologiju u svijetu, ali nisu rijetkost ni specifični kolegiji posvećeni isključivo tom autoru, pa čak i "samo" jednome od problema kojim se bavio, primjerice na svojim predavanjima na College de France. Bez pretjerivanja se može reći da je studij Foucaulta 30-ak godina nakon njegove smrti, "opće mjesto" u suvremenim društvenim znanostima. Kolegij posvećen specifično Foucaultu, s naglaskom na političku etiku, dodiplomski studijski program politologije čini dodatno usporedivim s onima u inozemstvu koji, uz uvodne sadržaje iz različitih poddisciplina političke znanosti, pojedina predmetna područja i pristupe, nude kolegije koji se detaljno bave analizom pristupa relevantnih autora. Kolegij je potencijalno zanimljiv i studentima novinarstva koji žele steći znanje o Foucaultu, diskursima, političkim subjektima, analizi moći i taktika diskurzivne borbe, što je relevantna problematika za razumijevanje djelovanja medija, javne komunikacije i politike općenito.

Nema formalnih uvjeta za upis kolegija, no poželjno je da je student politologije, uz obvezne kolegije koji se bave temeljnim pojmovima i pristupima u političkoj znanosti, odslušao neki kolegij u području političke teorije, političke filozofije, teorije države ili povijesti političkih ideja (ili da ga paralelno pohađa), a da se taj kolegij bavi egzegezom djela različitih političkih teoretičara, stvarajući pretpostavke za kompetentno teorijsko razumijevanje i analizu politike što olakšava razumijevanje problematike političke etike u fukoovskoj perspektivi. Slično vrijedi i za studente novinarstva kojima će za razumijevanje materije znatno pomoći prethodan interes za političku teoriju i povijest ideja. Naime, predmeti poput Epistemologije i politike bave se odnosnom znanja i politike, odnosno u fukoovskom idiomu, diskursa i moći, a njegova teorija države razumljiva je u okvirima kolegija koje nose to ime. Foucaultov rad ima smisla istraživati i razumjeti u kontekstu moderne povijesti političkih ideja, a razmatranja o subjektu iz posljednjih godina Foucaultova rada relevantna su ne samo specifično za političku etiku, nego i za političku filozofiju općenito.

Uz uvide u političku valenciju područja poput ludila, bolesti, zločina i seksualnosti, izučavanje Foucaulta nudi uvid u općenitije režime moći, poput suverene i disciplinarne moći, biomoći, i "pastoralne" moći. Uz analize guvernmentalnosti ("upravljalaštva") i države, kolegij nudi i metodologijske sadržaje (Foucaultove rasprave o arheologiji i genealogiji), te stvara pretpostavke za obogaćivanje metodologijske palete kojom studenti raspolažu, ali i potpunije razumijevanje nosećih pojmova političke znanosti kao što su moć, država i politički subjekt. Nije riječ o političkoteorijskoj ezoteriji, nego o istraživačkim pristupima primjenjivima u različitim predmetnim područjima politologijskoga i društvenoznanstvenog istraživanja koja imaju i snažne etičke implikacije.
Literatura:
  1. Foucault, Michel; Povijest seksualnosti 3. Briga o sebi; Domino, Zagreb (2013)
  2. Foucault, Michel; Rođenje biopolitike. Predavanja na College de France 1978-1979; Sandorf + Mizantrop, Zagreb (2016)
  3. Foucault, Michel; Hrabrost istine. Vladanje sobom i drugima II. Predavanja na College de France 1983-1984; Sandorf + Mizantrop, Zagreb (2015)
Preporučena literatura:
  1. Foucault, Michel; Nadzor i kazna; Informator i FPZG, Zagreb (1994)
  2. Foucault, Michel; Znanje i moć (ur. Kalanj, Rade, Burger, Hotimir); Globus, Zagreb (1994)
  3. Foucault, Michel; Riječi i stvari: Arheologija humanističkih znanosti; Golden Marketing - Tehnička knjiga, Zagreb (2002)
  4. Foucault, Michel; Vladanje sobom i drugima. Predavanja na College de France 1982-1983; Antibarbarus, Zagreb (2010)
  5. Foucault, Michel; Povijest seksualnosti 2. Upotreba zadovoljstava; Domino, Zagreb (2013)
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

8. semestar
Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 30. 5. 2018. u 18:14
Krešimir Petković

Drugi kolokvij održat će se u ponedjeljak 4. lipnja 2018. s početkom u 10:45h u Dvorani D.  Pravo izlaska imaju oni studenti koji su položili prvi kolokvij. Kolokvij je pisani, odgovara se druga knjiga po izboru s popisa literature u silabu/režimu kolegija ili knjiga mimo popisa literature u dogovoru s nastavnikom. Kolokvij se piše 45 minuta, a sastoji se od tri pitanja koja zahtijevaju kraće esejističke odgovore i nose po 5 bodova.

Objavljeno: 21. 4. 2018. u 10:30
Krešimir Petković

Prvi kolokvij održat će se u ponedjeljak 7. svibnja 2018. s početkom u 9:00h u Dvorani D.  Kolokvij je pisani, odgovara se jedinica po izboru s popisa literature ili Foucaultova knjiga mimo popisa literature. Kolokvij se piše 45 minuta, a sastoji se od tri pitanja koja zahtijevaju kraće esejističke odgovore i nose po 5 bodova. Od ukupno 15 bodova potrebno je ostvariti 8 bodova za prolaz. Uspješno polaganje prvog kolokvija preduvjet je izlaska na drugi kolokvij.

Objavljeno: 25. 3. 2018. u 18:23
Krešimir Petković

Na susretima 9. i 16. travnja u sklopu seminara nema seminarskih prezentacija. Umjesto toga, gledaju se filmovi čije trajanje zahtjeva skraćivanje predavanja i raniji početak seminara.

9. travnja: 08:30-09:15 predavanje, 09:30-11:45 seminar

16. travnja: 08:30-09:15 predavanje, 09:30-11:45 seminar