Jezik | Language: HRV ENG
Politike nacionalne sigurnosti
Šifra: 55512
ECTS: 5.0
Nositelji: doc. dr. sc. Ružica Jakešević
Izvođači: Ružica Jakešević - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Cilj ovog kolegija je proučavanje suvremenih sigurnosnih politika iz povijesne i suvremene perspektive. Suvremene sigurnosne politike i na njima utemeljeni sustavi nacionalne sigurnosti, danas predstavljaju sintezu svih podsustava u društvu, budući da osiguravaju temeljne uvjete za opstanak i razvoj društva, kvalitetu života i djelovanje u svrhu povećavanja otpornosti društva i prirode na ugrožavanja, te otklanjanja posljedica koje uzrokuju izvori ugrožavanja. Suvremene sigurnosne politike u širem značenju definiramo kao djelatnosti za pripremu osiguravanja pred izvorima budućeg ugrožavanja u prirodi, društvu i među društvima. U užem značenju predstavljaju zbroj svih mjera, djelatnosti i postupaka namijenjenih uspostavljanju i djelovanju sustava nacionalne sigurnosti. U užem značenju, cilj je sigurnosnih politika stvaranje koncepta, mehanizama i sredstava, kojima se postižu unutarnja i vanjska sigurnost društva, a predstavlja konkretizaciju političkih, organizacijsko-tehničkih i drugih načela sigurnosne politike u širem smislu.
U istraživanjima suvremenih sigurnosnih politika prevladavaju istraživanja koja te politike promatraju na nacionalnoj/državnoj razini. Zato je nacionalnu sigurnosnu politiku potrebno analizirati na razini države preko različitih empirijskih pokazatelja, koji omogućavaju saznavanje njezinog sadržaja i primjenjivosti u praksi. Pored toga, važno je obratiti pozornost na druge čimbenike, koji uvjetuju sigurnosnu sposobnost države, kao što su: političko-gospodarska organiziranost i uspješnost, geografski i demografski čimbenici, geostrategijski i vojnopolitički položaj, prava i dužnosti države koje proizlaze iz međunarodnih ugovora i članstva u međunarodnim organizacijama, javno mnijenje, vojno-industrijski kompleks i njegov utjecaj na suštinu politike nacionalne sigurnosti.
Literatura:
  1. Siniša Tatalović, Anton Grizold, Vlatko Cvrtila,; Suvremene sigurnosne politike; (2008), str. (object Object)
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

8. semestar
Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 30. 3. 2020. u 11:42
Ružica Jakešević

Poštovane kolegice i kolege,

 

U repozitoriju se nalazi prezentacija za današnje predavanje "Politika i sustav nacionalne sigurnosti Izraela". Ispitna literatura (knjiga Suvremene sigurnosne politike) je također u repozitoriju tako da možete pročitati zadana poglavlja za današnji susret. 

U zasebnom folderu objavila sam jednu noviju analizu (iz 2019.), čiji je koautor donedavni načelnik Glavnog stozera IDF-a, Gadi Eisenkot, a koja predstavlja smjernice za normativno uređenje i oblikovanje izraelske sigurnosne politike u skladu sa starim/novim/trajnim sigurnosnim izazovima i prijetnjama. Kao što ćete moći iščitati iz prezentacije, ispitne literature i ovog dokumenta, mnoge postavke o sigurnosnoj politici čije je temelje postavio David ben Gurion (prvi premijer Izraela) sa osnutkom države 1948. (i vremenu koje je prethodilo tom činu), vrijede i danas. Važnost geografskog, ali i demografskog te psihološkog faktora (detaljna objašnjenja u knjizi), ne jenjava niti danas, a rezultirala je oblikovanjem izrazito militarizirane sigurnosne politike, koju provodi jak sigurnosno-obrambeni sustav, uz presudnu važnost IDF-a (Izraelskih obrambenih snaga) i obavještajne komponente (Mossad kao središnja obavještajna agencija). Izrael kao regionalna sila oko 6% (!) svoga BDP-a izdvaja za sigurnost (veliki dio odnosi se upravo na jačanje oružanih snaga i osiguravanje tehnološke nadmoći u odnosu na regionalne rivale), te i dalje inzistira na općoj vojnoj obavezi svih svojih građana, koja uključuje obvezu služenja vojnog roka bez obzira na spol. Ova analiza koja se nalazi u repozitoriju jasno analizira taj kontinuitet i ima za cilj pokrenuti raspravu o potrebi jasnijeg normativnog uređenja sigurnosne politike Izraela (u smislu donošenja Strategije nacionalne sigurnosti).

Studente i studentice koji su predviđeni za današnje seminarske prezentacije molim da mi na mail pošalju prezentacije te popratni tekst uz pezentaciju (svaki student zasebno), koje ću postaviti u repozitorij koji sam otvorila za današnju seminarsku nastavu (Studentske prezentacije 30.03.).

Također, ostali seminaristi svoje komentare ili odgovore na pitanja postavljena u ppt-ima trebaju ostaviti u mapi koja je otvorena za danasnju seminarsku nastavu.

 

Srdačno,

 

Ružica Jakešević

Popis obavijesti