Jezik | Language: HRV ENG
Pravo javnih medija
Šifra: 55520
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivan Padjen
Izvođači: Ivan Padjen - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Studenti će: steći uvodna znanja o pravu, koja su nužna za studij bilo kojega pravnog problema; upoznati se s ustavnim zadaćama javnih medija u demokratskim društvima te pravnim mjerilima zaštite i ograničavanja slobode izražavanja, a uz to i s razlikom prava javnih medija i prava društvenih mreža. Predmet je usredotočen na sukobe i razrješavanje sukoba slobode izražavanja i drugih čovjekovih (ljudskih) /ustavnih/građanskih prava i sloboda, odnosno prava osobnosti, kao što su to privatnost, ugled, čast, pravo na vlastitu sliku itd. Pritom predmet uspoređuje Europsku konvenciju o čovjekovim pravima i praksu Europskog suda za čovjekova prava te odgovarajuće hrvatske propise i hrvatsku sudsku praksu, a sažeto i sudsku praksu SAD te mjerila novinarske profesije.
Tri su glavne svrhe predmeta. Prva je da budući novinari nauče pravne granice unutar kojih se smiju slobodno izražavati u medijima, zato da zaštite sebe i svoje nakladnike od sudskih i drugih pravnih postupaka i sankcija.
Druga je da nauče istraživati činjenice od interesa za javnost na način na koji to čine pravnici, zbog toga što su izvori pravničkih spoznaja (saslušanja sudionika, svjedoka i vještaka te službene i druge isprave), novinaru najčešće (kadgod mu nije moguće napraviti očevid događaja) najvažniji i najpouzdaniji izvori podataka pa su stoga i pravničke metode nalaženja i tumačenja tih izvora važne novinarima.
Treća je svrha da budući novinari shvate da su u zapadnim državama novine i drugi javni mediji desetljećima, s jedne strane,uz pravo, najvažniji put komunikacije o problemima od javnog interesa; a, s druge, i još važnije, po svojemu utjecaju najviša pravna moć. Drugačije rečeno, u mjeri u kojoj javni mediji izvješćuju o pravu, naročito o djelovanju pravosuđa, i u kojoj omogućavaju da pravnici i građani iznose svoja stajališta o pravu i pravosuđu, pravosuđe obavlja svoje ustavne zadaće pa je u toj mjeri uspostavljana vladavine prava. Ta je moć klasičnih medija (novina, rtv) u opadanju, no preuzimaju je novi mediji.
Važna je zadaća predmeta ta da studenti nauče na temelju pravnih mjerila razlikovati u konkretnim slučajevima činjenične tvrdnje i vrijednosne sudove. Za razliku od činjenične tvrdnje,vrijednosni sud ne podliježe dokazu istinitosti. Uz to, pravno je dopustiv čak i kad je izražen provokativnim riječima, slikama i drugim znakovima. No nije pravno dopušteno iznošenje bilo kojega vrijednosnog suda. Dopustiv je samo onaj koji ima dostatni činjenični temelj.
Dodatna je važna zadaća predmeta ta da studenti nauče prepoznavati i razlikovati činjenična i pravna pitanja u sudskim presudama koje podrobno određuju prava i dužnosti novinara pa su po tom i najutjecajniji izvor prava javnih medija. U tu svrhu polovina je nastave predmeta seminarska, a izvodi se putem studentskih prezentacija i rasprava drugih seminarista pod vodstvom nastavnika na način što sličniji onom na koji se pravo podučava u danas najrazvijenijim pravnim sistemima, u germanskim i sjevernoameričkim sveučilištima. Po tom je ovaj nastavni predmet vjerojatno poučniji i zanimljiviji od velike većine nastavnih predmeta o pravu u hrvatskima sveučilišnima studijima prava.
Literatura:
  1. Klarić, Petar / Vedriš, Martin; Građansko pravo, 9. izd., pogl. XXVII., "Odgovornost za štetu": A "Pretpostavke odgovornosti za štetu", str. 581-603; C "Popravljanje štete", str. 627- 641; D "Uklanjanje opasnosti štete", str. 641-643; Narodne novine Zagreb (2006)
  2. Alaburić, Vesna; Sloboda izražavanja u praksi Europskog suda za ljudska prava", u Ista (ur.), Sloboda izražavanja u praksi Evropskog suda za ljudska prava; Narodne novine, Zagreb (2002), str. 1-70
  3. stav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst NN 85/10, 05/14); članci 14.-20., 34.-43., 81.-83., 88., 101., 118.-120., 129., 139.-141; Narodne novine
  4. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17); čl. 1-11.; Narodne novine
  5. Zakon o medijima (NN 163/03, 59/04, 84/11, 81/13); Narodne novine
  6. Opatić, Nikola; Građanskopravna odgovornost za štetu zbog informacije objavljene u mediju", Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Godišnjak, 16; Zagreb: Organizator (2009), str. 639-660
  7. Bojanić, Igor; Kaznena djela protiv časti i ugleda, u P. Novoselec, Posebni dio kaznenog prava; Sveučilište u Zagrebu (2007), str. 181-201
  8. Kazneni zakon NN 125/11, 144/12, 56/15, 101/17; članci 147.-151.; Narodne novine
  9. Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), čl. 1-9; Narodne novine
  10. Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13), čl. 1.-10.; Narodne novine
  11. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (NN 79/09, 80/13), čl. 1.- 17; Narodne novine
  12. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, čl. 38), (NN 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, čl. 6.); Narodne novine
1. semestar
Izborni SDN 1-1 - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 2. 11. 2020. u 01:25
Ivan Padjen

Podsjećam seminaristice da je izrada seminarskog podneska iz Prava javnih medija potrebna samo onoj studentici koja time nastoji steći sposobnosti koje nalazi važnima i/ili najvišu ocjenu iz predmeta (ocjenu vrlo dobar moguće je steći ispitom i pohađanjem nastave, npr. 30+32 boda, a dovoljan samo ispitom).  Nije svrhovito upustiti se u izradu seminarskog podneska samo zato da se stekne pravo pristupa drugom predispitu 15. ili 22. prosinca, jer je dobitak mali (drugi dio ispita može biti položen već početkom veljače), a ulog velik: zadovoljavajući je seminarski podnesak samo onaj koji je izrađen u skladu s Naputkom u Silabu seminara i oglednim podneskom (označena i raščlanjena presuda Sahin v. Turska). Dodatni ogledni podnesci su oni kolegica Stanoš, Simović i Stanković s nastavnikovim komentarima na repozitoriju predmeta. Komentari su iscrpni i blagonakloni jer su navedene kolegice preuzele dodatnu obvezu da svoje podneske predaju prije drugih. Komentari podnesaka primljenih 3.XI. sadržavat će samo ocjenu sa sažetim obrazloženjem. Studentica koja drži da nema vremena ili interesa za izradu seminarskog podneska pod tim uvjetima, može izraditi prikaz na taj način da označi presudu svog seminarskog zadatka, prikaže je na zaslonu i usmeno priopći a za to stekne, ovisno o opsegu presude i uspješnosti prikaza, od 1 do 3 boda.

Objavljeno: 2. 10. 2020. u 03:32
Ivan Padjen

Svakoj se studentici preporuča da se pripremi za 2. sat 1. nastavnog susreta, u utorak 6. listopada 2020., na taj način da kod kuće pročita obvezatnu literaturu za susret (Uvod u pravo, str. 1, 22-29),  sama pokuša riješiti u njoj navedene probleme (barem drugi, iz prava javnih medija) i sudjeluje tijekom nastave u raspravi o tim problemima.