Jezik | Language: HRV ENG
Osnove sociolingvistike
Šifra: 115983
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivo Žanić
Izvođači: Ivo Žanić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Prikazuje se i istražuje simbolična, odnosno identitetska funkcija jezika kao paralelna komunikacijskoj, te društveni konteksti u kojima se ostvaruje ili čak zadobiva prednost nad komunikacijskom. U tom se pogledu posebna pažnja posvjećuje leksiku standardnom, substandardnom (žargoni, slengovi), dijalektalnom i regionalnom kao jezičnoj razini koja se najčešće percipira kao simbolična ili za kojom se najčešće poseže kada se jezični izraz želi oblikovati kao znak socijalnog otpora, sociokulturne drugosti, te individualnoga i grupnoga identiteta.
Studenti se upoznaju i s pojmovima jezične zajednice, jezičnog varijeteta i verbalnog repertoara, te pučke lingvistike (folk linguistics), tj. sustavima stavova, sudova i stereotipova što ih govornici oblikuju u vezi s raznim jezičnim varijetetima kao "lijepima", "muzikalnima", "primitivnima", "gospodskima", "ružnima" itd. Naime, svaka jezična praksa postoji kao objektivno opisiva lingvistička činjenica, ali i kao subjektivno doživljena vrijednost. U tom kontekstu analizira se i funkcija jezika kao sastavnice identiteta, pojedinačnog i kolektivnog. Važan dio predmeta posvećen je prevođenju kao ne samo međujezičnom, nego ponajprije međukulturnom posredovanju, tj. prijenosu, u skladu s geslom Umberta Eca "Ne prevodi se riječ za riječ, nego svijet za svijet" ili onim J. B. Casagrandea "Prevoditi znači prevoditi kulture, a ne jezike". Sociolingvistika, točnije sociokulturna lingvistika kao sinteza više disciplina (etnologije, sociologije, kulturne antropologije, socijalne psihologije) ima analitička sredstva za kompleksan pristup izvanjezičnim kulturnim referencijama prilikom prevođenja (kako referenciju iz izvornika predočiti u ciljnoj kulturi koja je ne posjeduje ili je posjeduje na drugačiji način).
U sklopu kolegija analiziraju se i razni oblici upotrebe nestandardnih varijeteta u tiskanim, radijskim i televizijskim reklamama, oglasima, karikaturama, tv-serijama i posebno u sinkronizaciji animiranih filmova. U tom kontekstu govori se o jezičnim ideologijama, percepcijskoj dijalektologiji (kako ljudi zaista govore, kako sami misle da govore i kako drugi percipiraju da govore), utjecaju medijski posredovanih jezičnih varijeteta, jezičnom prestižu odnosno društvenoj stigmatizaciji nekih varijeteta ili jezičnih značajki, te o usvajanju jezika kod djece. Posebnu cjelinu čini sociolingvistički prikaz zabavne i pop-rock glazbe budući da je ona u Hrvatskoj rabila i afirmirala dijalekte te regionalne i urbane govore bitno ranije nego u drugim europskim zemljama.
Literatura:
  1. Joshua A. Fishman; Sociologija jezika; Svjetlost - Sarajevo (1978), str. 23-27, 36-39
  2. Dieter W. Halwachs: Sociolingvistika; Z. Glovacki-Bernardi (prir): Uvod u lingvistiku.; Školska knjiga - Zagreb (2001), str. 191-211
  3. John Gumperz: Jezik i društveni kontekst; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 88-94
  4. Dunja Jutronić: Jezik grada; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 196-204
  5. M. A. K. Halliday: Jezik u urbanoj sredini; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 171-178
  6. William Labov: Društvene okolnosti lingvističke promjene; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 116-122
  7. Ivo Žanić; Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe; Fakultet političkih znanosti - Zagreb (2007), str. 3-49, 110-120, 345-357
  8. Ivo Žanić; Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova; Algoritam - Zagreb (2009), str. 9-188
  9. Ivo Žanić; Jezična republika. Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba; Naklada Jesenski i Turk - Zagreb (2016), str. 79-298
  10. Dubravko Škiljan; Jezična politika; Naprijed - Zagreb (1988), str. 7-62
  11. Krešimir Mićanović; Hrvatski s naglaskom. Standard i jezični varijeteti; Disput - Zagreb (2006), str. 51-66, 71-75, 99-106
  12. Dunja Jutronić; Spliski govor; Naklada Bošković - Split (2010), str. 14-33
  13. Ranko Bugarski; Lingvistika o čoveku; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1983), str. 200-209
  14. Ranko Bugarski; Jezik u društvu; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1986), str. 108-157
  15. Damir Kalogjera: Slojevitost iskazivanja identiteta; J. Granić (ur) Jezik i identiteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Split/ Zagreb (2007), str. 259-266
  16. Damir Kalogjera: Iz terminologije dijalekatskih promjena; Hrvatski dijalektološki zbornik; (2013), str. 18/ 3-9
  17. Vesna Mildner: Stavovi prema hrvatskim govornim varijetetima; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur) Jezična norma i varijeteti; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Zagreb/ Rijeka (2000), str. 349-365
  18. Vesna Mildner: Prepoznavanje hrvatskih govora; M. Andrijašević - L. Zergollern-Matić (ur) Tekst i diskurs; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (1997), str. 209-221
  19. Ksenija Premur; Modeli prevođenja; Naklada Lara - Zagreb (2005), str. 59-90
  20. Nataša Pavlović; Uvod u teorije prevođenja; Leykam International - Zagreb (2015), str. 36-41, 70-87
Preporučena literatura:
  1. Anita Skelin Horvat; O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata; Srednja Europa - Zagreb (2017), str. po dogovoru
  2. Anita Peti-Stantić i Keith Langston; Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije; Srednja Europa - Zagreb (2013), str. po dogovoru
  3. Mate Kapović; Čiji je jezik?; Algoritam - Zagreb (2011), str. po dogovoru
  4. Jana Bosanac: Transkulturacija u glazbi: primjer hrvatskog hip-hopa; Narodna umjetnost (časopis); Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb (2004), str. 41/2: 105-122
  5. Ivo Žanić: Kako govori more? Jezična konstrukcija Dalmacije u hrvatskoj zabavnoj glazbi; L. Pon - V. Karabalić - S. Cimer (ur) Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Osijek (2012), str. 185-198
  6. Otto Jespersen; Čovječanstvo, narod i pojedinac sa lingvističkog stanovišta; Zavod za izdavanje udžbenika - Sarajevo (1970), str. po dogovoru
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Objavljeno: 12. 6. 2020. u 10:32
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

kandidati na ispitu iz Osnova sociolingvistike, održanome online 10. lipnja, ostvarili su sljedeće rezultate: Biloš (5), Bratić (5), Brčić (4), Breški (5), Bušić (1), Djak (4), Domančić (4), Garibović (3), Huđek (1), Igrec (4), Ivanišević (3), Jozić (5), Jurgan (5), Kostanjevečki (5), Leško (4), Macešan (4), E. Marinović (5), M. Marinović (3), Marušić (4), Orehovec (4), Pajtak (2), Pavković (2), Penić (5), Pepelko Farszky (5), Rončević (5), Šimunija (3), Uremović (3), Vučilovski (4), Vujčić (4), Vuković (4), Zefkić (4), nisu pristupili Selmani (0) i Tešić (0), zakasnili se prijaviti ali sam im odobrio da pišu s tim da se ocjena upiše na roku na koji se prijave: Parmać (2) i Peričić (3).

KOMENTAR, KORISTAN SVIM STUDENTIMA: U opširnom najavnom pismu o naravi ispita, kao i u kasnijem kraćem uoči ispita na jasan sam način opisao koncept testa, kao i kroteriji do kojih ću posebno držati. Dvije su stvari i tada bile jasne. Prvo, svi smo bez iskustva u ovakvoj provedbi ispita, k tome izbačeni iz uobičajene svakodnevice, što valja imati na umu. Drugo, takav tip ispita, na daljinu, bez uvida, podrazumijeva da će se kandidati - da se tako izrazim - izrazitije oslanjati na pisane ili tiskane predloške, bilo prezentacije, bilo literaturu. Kako ste i sami istaknuli, a i osobno sam tako razmišljao, zloupotreba ili prelazak dopustive mjere u tom oslanjanju može spriječiti pitanjima koja zahtijevaju povezivanje tema ili primjera, uklapanje osobnih jezično-komunikacijskih iskustava u teorijske i/ili interpretacijske okvire. Pritom sam posebno u obje poruke isticao da su 4. i 5. pitanje izrazito pogodni za takav pristup, izrijekom naveo dijelove gradiva koji se mogu tako koristiti i povezivati itd. Prvo pitanje, u nešto manjoj mjeri drugo i treće, tražili su klasičnije odgovore (tzv. definicije) iako sam naveo da i kod njih ima mogućnosti za proširenije ili kreativnije odgovore, naravno, kad se ispitu pristupi koliko-toliko spremno i savjesno (što su i pokazali Bratić, Jozić, Pepelko, E. Marinović, Penić, Kostanjevečki...). Na tako postavljenoj podlozi pouzdana se ocjena može formirati kao svojevrsno "odstupanje od prepisivanja", dakle s pretpostavkom da će se kandidat pripremiti da na toj podlozi nešto razradi, nešto doda ili poveže, barem u 4. i 5. pitanju, da će i prije ispita pribilježiti neka iskustva da ih upotrijebi, ili da će vidjeti kako se neka tema obrađuje na dva, tri mjesta u predmetu, pa biti sposoban to okupiti na jednome (potencijalne takve točke naznačivao sam i u prezentacijama). 

Bilo je, međutim, meni teško objašnjivih slučajeva ne samo mehaničkog prepisivanja, bez imalo truda da se barem nešto interpretira, da ne spominjem i apsolutni copy/paste koji je sadržavao i strelice i druge grafičke oznake s prezentacija. Ja znam u zarez što piše na mojim prezentacijama, jer sam ih osobno i stvarao (a ne prepisivao), poznajem i znanstvenu literaturu s popisa (jer sam je pažljivo čitao), pa mi ostaje nejasno kako se misli da to neću uočiti.

Oni koji su tako postupali znaju, pretpostavljam, sebe prepoznati, a ja sam naravno to uzeo u obzir u formiranju ocjene.

Princip ispita ostaje kako sam vas obavijestio: uvažavanje izvanrednih okolnosti - svakako, ovakvo kopiranje - nikako.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

Popis obavijesti