1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Prikazuje se i istražuje simbolična, odnosno identitetska funkcija jezika kao paralelna komunikacijskoj, te društveni konteksti u kojima se ostvaruje ili čak zadobiva prednost nad komunikacijskom. U tom se pogledu posebna pažnja posvjećuje leksiku standardnom, substandardnom (žargoni, slengovi), dijalektalnom i regionalnom kao jezičnoj razini koja se najčešće percipira kao simbolična ili za kojom se najčešće poseže kada se jezični izraz želi oblikovati kao znak socijalnog otpora, sociokulturne drugosti, te individualnoga i grupnoga identiteta.
Studenti se upoznaju i s pojmovima jezične zajednice, jezičnog varijeteta i verbalnog repertoara, te pučke lingvistike (folk linguistics), tj. sustavima stavova, sudova i stereotipova što ih govornici oblikuju u vezi s raznim jezičnim varijetetima kao "lijepima", "muzikalnima", "primitivnima", "gospodskima", "ružnima" itd. Naime, svaka jezična praksa postoji kao objektivno opisiva lingvistička činjenica, ali i kao subjektivno doživljena vrijednost. U tom kontekstu analizira se i funkcija jezika kao sastavnice identiteta, pojedinačnog i kolektivnog. Važan dio predmeta posvećen je prevođenju kao ne samo međujezičnom, nego ponajprije međukulturnom posredovanju, tj. prijenosu, u skladu s geslom Umberta Eca "Ne prevodi se riječ za riječ, nego svijet za svijet" ili onim J. B. Casagrandea "Prevoditi znači prevoditi kulture, a ne jezike". Sociolingvistika, točnije sociokulturna lingvistika kao sinteza više disciplina (etnologije, sociologije, kulturne antropologije, socijalne psihologije) ima analitička sredstva za kompleksan pristup izvanjezičnim kulturnim referencijama prilikom prevođenja (kako referenciju iz izvornika predočiti u ciljnoj kulturi koja je ne posjeduje ili je posjeduje na drugačiji način).
U sklopu kolegija analiziraju se i razni oblici upotrebe nestandardnih varijeteta u tiskanim, radijskim i televizijskim reklamama, oglasima, karikaturama, tv-serijama i posebno u sinkronizaciji animiranih filmova. U tom kontekstu govori se o jezičnim ideologijama, percepcijskoj dijalektologiji (kako ljudi zaista govore, kako sami misle da govore i kako drugi percipiraju da govore), utjecaju medijski posredovanih jezičnih varijeteta, jezičnom prestižu odnosno društvenoj stigmatizaciji nekih varijeteta ili jezičnih značajki, te o usvajanju jezika kod djece. Posebnu cjelinu čini sociolingvistički prikaz zabavne i pop-rock glazbe budući da je ona u Hrvatskoj rabila i afirmirala dijalekte te regionalne i urbane govore bitno ranije nego u drugim europskim zemljama.

1. Joshua A. Fishman; Sociologija jezika; Svjetlost - Sarajevo (1978), str. 23-27, 36-39
2. Dieter W. Halwachs: Sociolingvistika; Z. Glovacki-Bernardi (prir): Uvod u lingvistiku.; Školska knjiga - Zagreb (2001), str. 191-211
3. John Gumperz: Jezik i društveni kontekst; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 88-94
4. Dunja Jutronić: Jezik grada; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 196-204
5. M. A. K. Halliday: Jezik u urbanoj sredini; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 171-178
6. William Labov: Društvene okolnosti lingvističke promjene; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 116-122
7. Ivo Žanić; Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe; Fakultet političkih znanosti - Zagreb (2007), str. 3-49, 110-120, 345-357
8. Ivo Žanić; Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova; Algoritam - Zagreb (2009), str. 9-188
9. Ivo Žanić; Jezična republika. Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba; Naklada Jesenski i Turk - Zagreb (2016), str. 79-298
10. Dubravko Škiljan; Jezična politika; Naprijed - Zagreb (1988), str. 7-62
11. Krešimir Mićanović; Hrvatski s naglaskom. Standard i jezični varijeteti; Disput - Zagreb (2006), str. 51-66, 71-75, 99-106
12. Dunja Jutronić; Spliski govor; Naklada Bošković - Split (2010), str. 14-33
13. Ranko Bugarski; Lingvistika o čoveku; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1983), str. 200-209
14. Ranko Bugarski; Jezik u društvu; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1986), str. 108-157
15. Damir Kalogjera: Slojevitost iskazivanja identiteta; J. Granić (ur) Jezik i identiteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Split/ Zagreb (2007), str. 259-266
16. Damir Kalogjera: Iz terminologije dijalekatskih promjena; Hrvatski dijalektološki zbornik; (2013), str. 18/ 3-9
17. Vesna Mildner: Stavovi prema hrvatskim govornim varijetetima; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur) Jezična norma i varijeteti; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Zagreb/ Rijeka (2000), str. 349-365
18. Vesna Mildner: Prepoznavanje hrvatskih govora; M. Andrijašević - L. Zergollern-Matić (ur) Tekst i diskurs; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (1997), str. 209-221
19. Ksenija Premur; Modeli prevođenja; Naklada Lara - Zagreb (2005), str. 59-90
20. Nataša Pavlović; Uvod u teorije prevođenja; Leykam International - Zagreb (2015), str. 36-41, 70-87

1. Anita Skelin Horvat; O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata; Srednja Europa - Zagreb (2017), str. po dogovoru
2. Anita Peti-Stantić i Keith Langston; Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije; Srednja Europa - Zagreb (2013), str. po dogovoru
3. Mate Kapović; Čiji je jezik?; Algoritam - Zagreb (2011), str. po dogovoru
4. Jana Bosanac: Transkulturacija u glazbi: primjer hrvatskog hip-hopa; Narodna umjetnost (časopis); Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb (2004), str. 41/2: 105-122
5. Ivo Žanić: Kako govori more? Jezična konstrukcija Dalmacije u hrvatskoj zabavnoj glazbi; L. Pon - V. Karabalić - S. Cimer (ur) Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Osijek (2012), str. 185-198
6. Otto Jespersen; Čovječanstvo, narod i pojedinac sa lingvističkog stanovišta; Zavod za izdavanje udžbenika - Sarajevo (1970), str. po dogovoru

Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo