Molim sve studente koji mi se iz bilo kojega razloga obraćaju da to čine ISKLJUČIVO na adresu ivo.zanic.zgst@gmail.com, koja je u tu svrhu i navedena u silabusu, a NIKAKO na ivo.zanic@zg.htnet.hr kako je na fakultetskoj stranici, jer je postala nepouzdana iz nepoznatih razloga.

Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

kandidati na ispitu iz Osnova sociolingvistike, održanome online 10. lipnja, ostvarili su sljedeće rezultate: Biloš (5), Bratić (5), Brčić (4), Breški (5), Bušić (1), Djak (4), Domančić (4), Garibović (3), Huđek (1), Igrec (4), Ivanišević (3), Jozić (5), Jurgan (5), Kostanjevečki (5), Leško (4), Macešan (4), E. Marinović (5), M. Marinović (3), Marušić (4), Orehovec (4), Pajtak (2), Pavković (2), Penić (5), Pepelko Farszky (5), Rončević (5), Šimunija (3), Uremović (3), Vučilovski (4), Vujčić (4), Vuković (4), Zefkić (4), nisu pristupili Selmani (0) i Tešić (0), zakasnili se prijaviti ali sam im odobrio da pišu s tim da se ocjena upiše na roku na koji se prijave: Parmać (2) i Peričić (3).

KOMENTAR, KORISTAN SVIM STUDENTIMA: U opširnom najavnom pismu o naravi ispita, kao i u kasnijem kraćem uoči ispita na jasan sam način opisao koncept testa, kao i kroteriji do kojih ću posebno držati. Dvije su stvari i tada bile jasne. Prvo, svi smo bez iskustva u ovakvoj provedbi ispita, k tome izbačeni iz uobičajene svakodnevice, što valja imati na umu. Drugo, takav tip ispita, na daljinu, bez uvida, podrazumijeva da će se kandidati - da se tako izrazim - izrazitije oslanjati na pisane ili tiskane predloške, bilo prezentacije, bilo literaturu. Kako ste i sami istaknuli, a i osobno sam tako razmišljao, zloupotreba ili prelazak dopustive mjere u tom oslanjanju može spriječiti pitanjima koja zahtijevaju povezivanje tema ili primjera, uklapanje osobnih jezično-komunikacijskih iskustava u teorijske i/ili interpretacijske okvire. Pritom sam posebno u obje poruke isticao da su 4. i 5. pitanje izrazito pogodni za takav pristup, izrijekom naveo dijelove gradiva koji se mogu tako koristiti i povezivati itd. Prvo pitanje, u nešto manjoj mjeri drugo i treće, tražili su klasičnije odgovore (tzv. definicije) iako sam naveo da i kod njih ima mogućnosti za proširenije ili kreativnije odgovore, naravno, kad se ispitu pristupi koliko-toliko spremno i savjesno (što su i pokazali Bratić, Jozić, Pepelko, E. Marinović, Penić, Kostanjevečki...). Na tako postavljenoj podlozi pouzdana se ocjena može formirati kao svojevrsno "odstupanje od prepisivanja", dakle s pretpostavkom da će se kandidat pripremiti da na toj podlozi nešto razradi, nešto doda ili poveže, barem u 4. i 5. pitanju, da će i prije ispita pribilježiti neka iskustva da ih upotrijebi, ili da će vidjeti kako se neka tema obrađuje na dva, tri mjesta u predmetu, pa biti sposoban to okupiti na jednome (potencijalne takve točke naznačivao sam i u prezentacijama). 

Bilo je, međutim, meni teško objašnjivih slučajeva ne samo mehaničkog prepisivanja, bez imalo truda da se barem nešto interpretira, da ne spominjem i apsolutni copy/paste koji je sadržavao i strelice i druge grafičke oznake s prezentacija. Ja znam u zarez što piše na mojim prezentacijama, jer sam ih osobno i stvarao (a ne prepisivao), poznajem i znanstvenu literaturu s popisa (jer sam je pažljivo čitao), pa mi ostaje nejasno kako se misli da to neću uočiti.

Oni koji su tako postupali znaju, pretpostavljam, sebe prepoznati, a ja sam naravno to uzeo u obzir u formiranju ocjene.

Princip ispita ostaje kako sam vas obavijestio: uvažavanje izvanrednih okolnosti - svakako, ovakvo kopiranje - nikako.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

Poveznica za ispitni upitnik:

https://forms.gle/LY6yxxo8R4gvPZLE7

Poštovani studenti,

molim vas da uza se imate indeks jer će se u ispitnom obrascu njegov broj tražiti uz vaše ime i prezime.

Srdačno

Žanić

Poštovani studenti i studentice,

svi službeno prijavljeni na ispit iz Osnova sociolingvistike za ispitni termin u srijedu 10. lipnja u 13.45 sati dobit će ovim putem, na adrese navedene u popisu studenata, poveznicu s upitnikom (testom), kao Google obrazac, što ste većinski naveli kao preferirani način provjere znanja.

Mail će stići u to vrijeme, minutu, dvije uoči početka, a ispit će trajati 40 minuta. Upitnici, dakle, koji budu vraćeni nakon isteka tog vremena, poslije 14.25 sati, neće se uzimati u obzir odnosno dotični će kandidati biti diskvalificirani. Obrazac neće imati unutrašnja ograničenja, u smislu da se ne može prijeći na sljedeće pitanje dok se ne odgovori na prethodno; u navedenom vremenu možete se po volji kretanji po pitanjima, kao da pišete u dvorani na papiru. Navodim ovo izrijekom zato što znam za drugačije slučajeve, pa da budete posve mirni.

Napomenama koje sam nekidan poslao mogu ovdje dodati (ili ponoviti) kako je važno - iako ne obavezno, naravno - svaki odgovor potkrijepiti primjerom, a posebno je to važno u dva odgovora narativne naravi. Najveća je vrlina kad student pokaže sposobnost neko vlastito sociolingvističko iskustvo uklopiti u teorijsko-analitičke modele. Podsjećam također da su istraživanja V. Mildner i A. Skelin puna materijala koji se može koristiti u praktički svim odgovorima. Povezivanje, uspoređivanje i razmišljanje kod mene su na najvišoj cijeni.

O ocjenama ćete biti obaviješteni također ovim načinom čim ispravim testove i one će, ne bude li odreke, biti upisane u sustav, a u indekse kad bude prilike, očito ne prije rujna.

Srdačan pozdrav

prof. dr. Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

kako se bliži termin ispita (srijeda, 10. lipnja, od 13.45), držim da je korisno proslijediti nekoliko napomena.

Ispit će, naravno, biti vremenski ograničen, nisam to još posve procijenio, ali bit ćete navrijeme obaviješteni. Skupljam iskustva, vjerojatno 45-50 minuta. Test čini pet pitanja koja sam ovako razvrstao (naravno, to je moja procjena):

1. DVA LAGANA: čini ih klasična upitna rečenica kao 'što je ovo, a što je ono' ili može li dijete promijeniti govor ako stalno gleda ovakve ili onakve sinkronizacije, na što odgovarate može ili ne može zbog ovoga ili onoga, dakle u dvije, tri - precizne i jasne - rečenice.

2. JEDNO SREDNJE: također upitna rečenica ali tema zahtijeva malo širi odgovor, dakle da u njemu bude definicija onoga što se traži, da se ona potkrijepi barem jednim primjerom, poželjno i da se navede još ponešto povrh same formalne definicije...

3. DVA ESEJISTIČNA/ NARATIVNA: više izgleda kao tema za sastavak nego kao izričito pitanje, i u tome se očekuje da iskažete sposobnost povezivanja tema iz različitih susreta, uklapanje vlastitih jezičnih iskustava (uključivši zablude, i to su iskustva), uživo ili medijski... Tema (pitanje) oblikovana je tako da omogućuje povezivanje ili kontrastiranje uvida i primjera iz raznih susreta. Mogu naznačiti da su u igri temeljne kategorije na koje se predmet stalno navraća: stereotip, navika, identitet (grupni, pojedinačni), percepcija, stavovi, kulturne sličnosti/ razlike, lokalno/ regionalno/ nacionalno itd). Također, kako ste nedvojbeno i sami zaključili, istraživanja A. Skelin i V. Mildner nude mnoštvo građe za usporedbe i razmišljanja koja se može upotrijebiti u praktički svim, a osobito ovim esejističnim pitanjima, o čemu sam vodio računa kad sam ih smišljao. Još skrećem pažnju internetske izvore koji su uključeni u prezentacije i koji mogu biti poticajni da ih student poveže s vlastitim iskustvom (ninaspalj o obliku đe, rockohola i kategorija inata, Zeko Zna i kategorija stereotipa, uključivši postove iz rasprave). Vidjeli ste da sam i sam na nekoliko mjesta skrenuo u esejiziranje, i to nekome možemo biti izazov da se ne složi sa mnom. Vidjeli ste također na dosta mjesta gdje izrijekom postavljam pitanja ili naznačujem točke na kojima se može razviti rasprava; Takva mjesta mogu vam pomoći da steknete pojam o tome koje su kategorije ili stavovi potencijalno polemični. Studentica M. Breški mi je, na svoju inicijativu, mailom poslala jedno svoje razmišljanje, pa ako hoće, može ga poslati svima kao dobar način pristupa temi - ja nisam to ovlašten učiniti. YouTube također može biti izvor ideja i poticaja, u smislu u kojem sam ga i sam navodio na više mjesta.

Izostavite iz 2. susreta završne slajdove, od mjesta gdje počinje citiranje Calveta - to sam zaboravio izbrisati i nije dio ispitne građe.

Neću eksplicite bodovati pojedinačna pitanja, nego ocjenjivati cjelinu testa, što hoće reći da kvalitetno i upućeno, s razumijevanjem napisani i dobrim primjerima potkrijepljeni odgovori na dva zadnja pitanja mogu nadomjestiti mnogo toga što u prva tri nije najbolje odgovoreno. 

Ne valja, međutim, pretjerivati, pa se raspisati bez mjere: ne bi trebalo da ti eseji premaše 30-35 redaka, odnosno 300-350 riječi.

Na kraju, preostalo bi da vam navedem točne odgovore na pitanja, ali kako ih vi sigurno znate, nema potrebe da ionako poduže pismo činim još dužim.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

Poštovani studenti,

upravo sam postavio posljednju u nizu prezentacije i time imate na intranetu UKUPNO gradivo odnosno SVE materijale potrebne za pripremanje ispita. Ovo je konačno!

Slobodan sam za pitanja ako što bude nejasno.

prof. dr. Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

studentica Martina Breški iscrpno me obavijestila o dilemama i vašim stavovima o načinima provedbe ispita iz Osnova sociolingvistike, uz napomenu da je moja poruka od 16. svibnja stvorila nejasnoće. U tom pogledu se ispričavam - ona je pisana u dobroj namjeri i kao oblik snalaženja u prilikama koje su svakome nove. Malo figurativnije kazano, kao što vama kao uvjet za upis nije bilo navedeno posjedovanje laptopa s kamerom i mikrofonom, tako ni meni među uvjetima za zapošljavanje i napredovanje nema vještina ni sredstava za online nastavu i ispitivanje niti minimalnih uputa kako u ovakvim situacijama osigurati minimum jednakosti u pristupu i korektnosti u odgovaranju. Prilike su izuzetne i treba se prilagoditi (ovo je, doduše, meni već druga epidemija, ali prilikom prve, 1972, jedina je posljedica bilo zatvaranje škola, što nisam smatrao nimalo štetnim, naprotiv).

I ja sam u međuvremenu postao pametniji, ne previše, ali u mjeri koja mi omogućuje da vam suvislo odgovorim. Sve što kolegica Breški navodi kao sažetak vaših razgovora posve je na mjestu i konzistentno, također i podatak o anketi u kojoj se 27 vas (od 39) izričito usprotivilo usmenom ispitu.  

Moj konačan odgovor je da će se ispiti održavati putem platforme Google Classroom/ Google Forms, kako spominjete, dakle da će biti pismeni, i to u službenim rokovima koji su određeni i vama poznati (10. lipnja i 2. srpnja, i dalje). Na te se rokove mora formalno prijaviti tko želi izići na ispit, a on će se održati u vremenu nastave, sve kao da smo u dvorani. Naravno, upitnici će biti prilagođeni, na tome radim, usmjereni na razmišljanje, no to je i inače princip i kod redovnih testova. U naravi nastave, što ste, nadam se primijetili, bilo je maksimalno inzistiranje na dijalogu i komentarima, u tu svrhu i brisanje granice između predavanja i seminara, jer držim da se ova tematika tako može najprimjerenije predočiti. U tom duhu su i moji standardni testovi, a bit će i ovi koje sada pripremam za online ispit. Mislim da se takav pristup jasno vidi i u ovim dopunjenim prezentacijama - stalno vam se obraćam, pitam, potičem, kao da smo uživo, pa vam odmah mogu reći da će na ispitu svako razmišljanje i razlaganje vlastitog mišljenja biti dobrodošlo, i da će pitanja biti na tom tragu. Moram sve to dokraja smisliti i uobličiti ali sigurno neće biti pitanja na zaokruživanje i ispunjavanje praznine u rečenici, nego nešto narativnije, da objasnite, prosudite, povežete, vlastito jezično iskustvo uklopite u teorijske i istraživačke koncepte koji su vam prikazani, posebno ondje gdje se oslanjam na istraživanje A. Skelin i V. Mildner. Znat ću ja ocijeniti tko zna, točnije tko razmišlja i analizira na temelju znanja. 

Nadam se da u vašim raspravama nije na moj račun izgovoreno baš mnogo ružnih riječi - imajte mjeru. Znam da nisam savršen - bolna je to ali točna spoznaja.

Sad možete biti mirni, a ja nastavljam rad na prezentacijama.

Tko iz bilo kojeg razloga preferira usmeni ispit (Skype, Zoom) neka se javi. 

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić