OSNOVNI PODACI
Šifra:
115983
ECTS:
5.0
Nositelji:
prof. dr. sc.
Ivo Žanić
Izvođači:
prof. dr. sc. Ivo Žanić - Seminar
Prijava ispita:
DETALJNE INFORMACIJE
1. KOMPONENTA
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
OPIS PREDMETA:
Prikazuje se i istražuje simbolična, odnosno identitetska funkcija jezika kao paralelna komunikacijskoj, te društveni konteksti u kojima se ostvaruje ili čak zadobiva prednost nad komunikacijskom. U tom se pogledu posebna pažnja posvjećuje leksiku standardnom, substandardnom (žargoni, slengovi), dijalektalnom i regionalnom kao jezičnoj razini koja se najčešće percipira kao simbolična ili za kojom se najčešće poseže kada se jezični izraz želi oblikovati kao znak socijalnog otpora, sociokulturne drugosti, te individualnoga i grupnoga identiteta.
Studenti se upoznaju i s pojmovima jezične zajednice, jezičnog varijeteta i verbalnog repertoara, te pučke lingvistike (folk linguistics), tj. sustavima stavova, sudova i stereotipova što ih govornici oblikuju u vezi s raznim jezičnim varijetetima kao "lijepima", "muzikalnima", "primitivnima", "gospodskima", "ružnima" itd. Naime, svaka jezična praksa postoji kao objektivno opisiva lingvistička činjenica, ali i kao subjektivno doživljena vrijednost. U tom kontekstu analizira se i funkcija jezika kao sastavnice identiteta, pojedinačnog i kolektivnog. Važan dio predmeta posvećen je prevođenju kao ne samo međujezičnom, nego ponajprije međukulturnom posredovanju, tj. prijenosu, u skladu s geslom Umberta Eca "Ne prevodi se riječ za riječ, nego svijet za svijet" ili onim J. B. Casagrandea "Prevoditi znači prevoditi kulture, a ne jezike". Sociolingvistika, točnije sociokulturna lingvistika kao sinteza više disciplina (etnologije, sociologije, kulturne antropologije, socijalne psihologije) ima analitička sredstva za kompleksan pristup izvanjezičnim kulturnim referencijama prilikom prevođenja (kako referenciju iz izvornika predočiti u ciljnoj kulturi koja je ne posjeduje ili je posjeduje na drugačiji način).
U sklopu kolegija analiziraju se i razni oblici upotrebe nestandardnih varijeteta u tiskanim, radijskim i televizijskim reklamama, oglasima, karikaturama, tv-serijama i posebno u sinkronizaciji animiranih filmova. U tom kontekstu govori se o jezičnim ideologijama, percepcijskoj dijalektologiji (kako ljudi zaista govore, kako sami misle da govore i kako drugi percipiraju da govore), utjecaju medijski posredovanih jezičnih varijeteta, jezičnom prestižu odnosno društvenoj stigmatizaciji nekih varijeteta ili jezičnih značajki, te o usvajanju jezika kod djece. Posebnu cjelinu čini sociolingvistički prikaz zabavne i pop-rock glazbe budući da je ona u Hrvatskoj rabila i afirmirala dijalekte te regionalne i urbane govore bitno ranije nego u drugim europskim zemljama.
LITERATURA:
NASTAVA
6. SEMESTAR
Izborni NOV 3-2
-
Redovni
studij
-
Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
TERMINI KONZULTACIJA