Jezik | Language: HRV ENG
Osnove sociolingvistike
Šifra: 115983
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivo Žanić
Izvođači: Ivo Žanić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Prikazuje se i istražuje simbolična, odnosno identitetska funkcija jezika kao paralelna komunikacijskoj, te društveni konteksti u kojima se ostvaruje ili čak zadobiva prednost nad komunikacijskom. U tom se pogledu posebna pažnja posvjećuje leksiku standardnom, substandardnom (žargoni, slengovi), dijalektalnom i regionalnom kao jezičnoj razini koja se najčešće percipira kao simbolična ili za kojom se najčešće poseže kada se jezični izraz želi oblikovati kao znak socijalnog otpora, sociokulturne drugosti, te individualnoga i grupnoga identiteta.
Studenti se upoznaju i s pojmovima jezične zajednice, jezičnog varijeteta i verbalnog repertoara, te pučke lingvistike (folk linguistics), tj. sustavima stavova, sudova i stereotipova što ih govornici oblikuju u vezi s raznim jezičnim varijetetima kao "lijepima", "muzikalnima", "primitivnima", "gospodskima", "ružnima" itd. Naime, svaka jezična praksa postoji kao objektivno opisiva lingvistička činjenica, ali i kao subjektivno doživljena vrijednost. U tom kontekstu analizira se i funkcija jezika kao sastavnice identiteta, pojedinačnog i kolektivnog. Važan dio predmeta posvećen je prevođenju kao ne samo međujezičnom, nego ponajprije međukulturnom posredovanju, tj. prijenosu, u skladu s geslom Umberta Eca "Ne prevodi se riječ za riječ, nego svijet za svijet" ili onim J. B. Casagrandea "Prevoditi znači prevoditi kulture, a ne jezike". Sociolingvistika, točnije sociokulturna lingvistika kao sinteza više disciplina (etnologije, sociologije, kulturne antropologije, socijalne psihologije) ima analitička sredstva za kompleksan pristup izvanjezičnim kulturnim referencijama prilikom prevođenja (kako referenciju iz izvornika predočiti u ciljnoj kulturi koja je ne posjeduje ili je posjeduje na drugačiji način).
U sklopu kolegija analiziraju se i razni oblici upotrebe nestandardnih varijeteta u tiskanim, radijskim i televizijskim reklamama, oglasima, karikaturama, tv-serijama i posebno u sinkronizaciji animiranih filmova. U tom kontekstu govori se o jezičnim ideologijama, percepcijskoj dijalektologiji (kako ljudi zaista govore, kako sami misle da govore i kako drugi percipiraju da govore), utjecaju medijski posredovanih jezičnih varijeteta, jezičnom prestižu odnosno društvenoj stigmatizaciji nekih varijeteta ili jezičnih značajki, te o usvajanju jezika kod djece. Posebnu cjelinu čini sociolingvistički prikaz zabavne i pop-rock glazbe budući da je ona u Hrvatskoj rabila i afirmirala dijalekte te regionalne i urbane govore bitno ranije nego u drugim europskim zemljama.
Literatura:
  1. Joshua A. Fishman; Sociologija jezika; Svjetlost - Sarajevo (1978), str. 23-27, 36-39
  2. Dieter W. Halwachs: Sociolingvistika; Z. Glovacki-Bernardi (prir): Uvod u lingvistiku.; Školska knjiga - Zagreb (2001), str. 191-211
  3. John Gumperz: Jezik i društveni kontekst; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 88-94
  4. Dunja Jutronić: Jezik grada; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 196-204
  5. M. A. K. Halliday: Jezik u urbanoj sredini; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 171-178
  6. William Labov: Društvene okolnosti lingvističke promjene; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 116-122
  7. Ivo Žanić; Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe; Fakultet političkih znanosti - Zagreb (2007), str. 3-49, 110-120, 345-357
  8. Ivo Žanić; Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova; Algoritam - Zagreb (2009), str. 9-188
  9. Ivo Žanić; Jezična republika. Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba; Naklada Jesenski i Turk - Zagreb (2016), str. 79-298
  10. Dubravko Škiljan; Jezična politika; Naprijed - Zagreb (1988), str. 7-62
  11. Krešimir Mićanović; Hrvatski s naglaskom. Standard i jezični varijeteti; Disput - Zagreb (2006), str. 51-66, 71-75, 99-106
  12. Dunja Jutronić; Spliski govor; Naklada Bošković - Split (2010), str. 14-33
  13. Ranko Bugarski; Lingvistika o čoveku; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1983), str. 200-209
  14. Ranko Bugarski; Jezik u društvu; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1986), str. 108-157
  15. Damir Kalogjera: Slojevitost iskazivanja identiteta; J. Granić (ur) Jezik i identiteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Split/ Zagreb (2007), str. 259-266
  16. Damir Kalogjera: Iz terminologije dijalekatskih promjena; Hrvatski dijalektološki zbornik; (2013), str. 18/ 3-9
  17. Vesna Mildner: Stavovi prema hrvatskim govornim varijetetima; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur) Jezična norma i varijeteti; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Zagreb/ Rijeka (2000), str. 349-365
  18. Vesna Mildner: Prepoznavanje hrvatskih govora; M. Andrijašević - L. Zergollern-Matić (ur) Tekst i diskurs; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (1997), str. 209-221
  19. Ksenija Premur; Modeli prevođenja; Naklada Lara - Zagreb (2005), str. 59-90
  20. Nataša Pavlović; Uvod u teorije prevođenja; Leykam International - Zagreb (2015), str. 36-41, 70-87
Preporučena literatura:
  1. Anita Skelin Horvat; O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata; Srednja Europa - Zagreb (2017), str. po dogovoru
  2. Anita Peti-Stantić i Keith Langston; Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije; Srednja Europa - Zagreb (2013), str. po dogovoru
  3. Mate Kapović; Čiji je jezik?; Algoritam - Zagreb (2011), str. po dogovoru
  4. Jana Bosanac: Transkulturacija u glazbi: primjer hrvatskog hip-hopa; Narodna umjetnost (časopis); Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb (2004), str. 41/2: 105-122
  5. Ivo Žanić: Kako govori more? Jezična konstrukcija Dalmacije u hrvatskoj zabavnoj glazbi; L. Pon - V. Karabalić - S. Cimer (ur) Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Osijek (2012), str. 185-198
  6. Otto Jespersen; Čovječanstvo, narod i pojedinac sa lingvističkog stanovišta; Zavod za izdavanje udžbenika - Sarajevo (1970), str. po dogovoru
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Objavljeno: 5. 6. 2020. u 13:34
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

kako se bliži termin ispita (srijeda, 10. lipnja, od 13.45), držim da je korisno proslijediti nekoliko napomena.

Ispit će, naravno, biti vremenski ograničen, nisam to još posve procijenio, ali bit ćete navrijeme obaviješteni. Skupljam iskustva, vjerojatno 45-50 minuta. Test čini pet pitanja koja sam ovako razvrstao (naravno, to je moja procjena):

1. DVA LAGANA: čini ih klasična upitna rečenica kao 'što je ovo, a što je ono' ili može li dijete promijeniti govor ako stalno gleda ovakve ili onakve sinkronizacije, na što odgovarate može ili ne može zbog ovoga ili onoga, dakle u dvije, tri - precizne i jasne - rečenice.

2. JEDNO SREDNJE: također upitna rečenica ali tema zahtijeva malo širi odgovor, dakle da u njemu bude definicija onoga što se traži, da se ona potkrijepi barem jednim primjerom, poželjno i da se navede još ponešto povrh same formalne definicije...

3. DVA ESEJISTIČNA/ NARATIVNA: više izgleda kao tema za sastavak nego kao izričito pitanje, i u tome se očekuje da iskažete sposobnost povezivanja tema iz različitih susreta, uklapanje vlastitih jezičnih iskustava (uključivši zablude, i to su iskustva), uživo ili medijski... Tema (pitanje) oblikovana je tako da omogućuje povezivanje ili kontrastiranje uvida i primjera iz raznih susreta. Mogu naznačiti da su u igri temeljne kategorije na koje se predmet stalno navraća: stereotip, navika, identitet (grupni, pojedinačni), percepcija, stavovi, kulturne sličnosti/ razlike, lokalno/ regionalno/ nacionalno itd). Također, kako ste nedvojbeno i sami zaključili, istraživanja A. Skelin i V. Mildner nude mnoštvo građe za usporedbe i razmišljanja koja se može upotrijebiti u praktički svim, a osobito ovim esejističnim pitanjima, o čemu sam vodio računa kad sam ih smišljao. Još skrećem pažnju internetske izvore koji su uključeni u prezentacije i koji mogu biti poticajni da ih student poveže s vlastitim iskustvom (ninaspalj o obliku đe, rockohola i kategorija inata, Zeko Zna i kategorija stereotipa, uključivši postove iz rasprave). Vidjeli ste da sam i sam na nekoliko mjesta skrenuo u esejiziranje, i to nekome možemo biti izazov da se ne složi sa mnom. Vidjeli ste također na dosta mjesta gdje izrijekom postavljam pitanja ili naznačujem točke na kojima se može razviti rasprava; Takva mjesta mogu vam pomoći da steknete pojam o tome koje su kategorije ili stavovi potencijalno polemični. Studentica M. Breški mi je, na svoju inicijativu, mailom poslala jedno svoje razmišljanje, pa ako hoće, može ga poslati svima kao dobar način pristupa temi - ja nisam to ovlašten učiniti. YouTube također može biti izvor ideja i poticaja, u smislu u kojem sam ga i sam navodio na više mjesta.

Izostavite iz 2. susreta završne slajdove, od mjesta gdje počinje citiranje Calveta - to sam zaboravio izbrisati i nije dio ispitne građe.

Neću eksplicite bodovati pojedinačna pitanja, nego ocjenjivati cjelinu testa, što hoće reći da kvalitetno i upućeno, s razumijevanjem napisani i dobrim primjerima potkrijepljeni odgovori na dva zadnja pitanja mogu nadomjestiti mnogo toga što u prva tri nije najbolje odgovoreno. 

Ne valja, međutim, pretjerivati, pa se raspisati bez mjere: ne bi trebalo da ti eseji premaše 30-35 redaka, odnosno 300-350 riječi.

Na kraju, preostalo bi da vam navedem točne odgovore na pitanja, ali kako ih vi sigurno znate, nema potrebe da ionako poduže pismo činim još dužim.

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

Popis obavijesti