Jezik | Language: HRV ENG
Osnove sociolingvistike
Šifra: 115983
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivo Žanić
Izvođači: Ivo Žanić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Prikazuje se i istražuje simbolična, odnosno identitetska funkcija jezika kao paralelna komunikacijskoj, te društveni konteksti u kojima se ostvaruje ili čak zadobiva prednost nad komunikacijskom. U tom se pogledu posebna pažnja posvjećuje leksiku standardnom, substandardnom (žargoni, slengovi), dijalektalnom i regionalnom kao jezičnoj razini koja se najčešće percipira kao simbolična ili za kojom se najčešće poseže kada se jezični izraz želi oblikovati kao znak socijalnog otpora, sociokulturne drugosti, te individualnoga i grupnoga identiteta.
Studenti se upoznaju i s pojmovima jezične zajednice, jezičnog varijeteta i verbalnog repertoara, te pučke lingvistike (folk linguistics), tj. sustavima stavova, sudova i stereotipova što ih govornici oblikuju u vezi s raznim jezičnim varijetetima kao "lijepima", "muzikalnima", "primitivnima", "gospodskima", "ružnima" itd. Naime, svaka jezična praksa postoji kao objektivno opisiva lingvistička činjenica, ali i kao subjektivno doživljena vrijednost. U tom kontekstu analizira se i funkcija jezika kao sastavnice identiteta, pojedinačnog i kolektivnog. Važan dio predmeta posvećen je prevođenju kao ne samo međujezičnom, nego ponajprije međukulturnom posredovanju, tj. prijenosu, u skladu s geslom Umberta Eca "Ne prevodi se riječ za riječ, nego svijet za svijet" ili onim J. B. Casagrandea "Prevoditi znači prevoditi kulture, a ne jezike". Sociolingvistika, točnije sociokulturna lingvistika kao sinteza više disciplina (etnologije, sociologije, kulturne antropologije, socijalne psihologije) ima analitička sredstva za kompleksan pristup izvanjezičnim kulturnim referencijama prilikom prevođenja (kako referenciju iz izvornika predočiti u ciljnoj kulturi koja je ne posjeduje ili je posjeduje na drugačiji način).
U sklopu kolegija analiziraju se i razni oblici upotrebe nestandardnih varijeteta u tiskanim, radijskim i televizijskim reklamama, oglasima, karikaturama, tv-serijama i posebno u sinkronizaciji animiranih filmova. U tom kontekstu govori se o jezičnim ideologijama, percepcijskoj dijalektologiji (kako ljudi zaista govore, kako sami misle da govore i kako drugi percipiraju da govore), utjecaju medijski posredovanih jezičnih varijeteta, jezičnom prestižu odnosno društvenoj stigmatizaciji nekih varijeteta ili jezičnih značajki, te o usvajanju jezika kod djece. Posebnu cjelinu čini sociolingvistički prikaz zabavne i pop-rock glazbe budući da je ona u Hrvatskoj rabila i afirmirala dijalekte te regionalne i urbane govore bitno ranije nego u drugim europskim zemljama.
Literatura:
  1. Joshua A. Fishman; Sociologija jezika; Svjetlost - Sarajevo (1978), str. 23-27, 36-39
  2. Dieter W. Halwachs: Sociolingvistika; Z. Glovacki-Bernardi (prir): Uvod u lingvistiku.; Školska knjiga - Zagreb (2001), str. 191-211
  3. John Gumperz: Jezik i društveni kontekst; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 88-94
  4. Dunja Jutronić: Jezik grada; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 196-204
  5. M. A. K. Halliday: Jezik u urbanoj sredini; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1983), str. 1-2/ 171-178
  6. William Labov: Društvene okolnosti lingvističke promjene; Argumenti (časopis); Marksistički centar - Rijeka (1980), str. 4/ 116-122
  7. Ivo Žanić; Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe; Fakultet političkih znanosti - Zagreb (2007), str. 3-49, 110-120, 345-357
  8. Ivo Žanić; Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova; Algoritam - Zagreb (2009), str. 9-188
  9. Ivo Žanić; Jezična republika. Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba; Naklada Jesenski i Turk - Zagreb (2016), str. 79-298
  10. Dubravko Škiljan; Jezična politika; Naprijed - Zagreb (1988), str. 7-62
  11. Krešimir Mićanović; Hrvatski s naglaskom. Standard i jezični varijeteti; Disput - Zagreb (2006), str. 51-66, 71-75, 99-106
  12. Dunja Jutronić; Spliski govor; Naklada Bošković - Split (2010), str. 14-33
  13. Ranko Bugarski; Lingvistika o čoveku; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1983), str. 200-209
  14. Ranko Bugarski; Jezik u društvu; Prosveta/ Biblioteka XX vek - Beograd (1986), str. 108-157
  15. Damir Kalogjera: Slojevitost iskazivanja identiteta; J. Granić (ur) Jezik i identiteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Split/ Zagreb (2007), str. 259-266
  16. Damir Kalogjera: Iz terminologije dijalekatskih promjena; Hrvatski dijalektološki zbornik; (2013), str. 18/ 3-9
  17. Vesna Mildner: Stavovi prema hrvatskim govornim varijetetima; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur) Jezična norma i varijeteti; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Zagreb/ Rijeka (2000), str. 349-365
  18. Vesna Mildner: Prepoznavanje hrvatskih govora; M. Andrijašević - L. Zergollern-Matić (ur) Tekst i diskurs; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (1997), str. 209-221
  19. Ksenija Premur; Modeli prevođenja; Naklada Lara - Zagreb (2005), str. 59-90
  20. Nataša Pavlović; Uvod u teorije prevođenja; Leykam International - Zagreb (2015), str. 36-41, 70-87
Preporučena literatura:
  1. Anita Skelin Horvat; O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata; Srednja Europa - Zagreb (2017), str. po dogovoru
  2. Anita Peti-Stantić i Keith Langston; Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije; Srednja Europa - Zagreb (2013), str. po dogovoru
  3. Mate Kapović; Čiji je jezik?; Algoritam - Zagreb (2011), str. po dogovoru
  4. Jana Bosanac: Transkulturacija u glazbi: primjer hrvatskog hip-hopa; Narodna umjetnost (časopis); Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb (2004), str. 41/2: 105-122
  5. Ivo Žanić: Kako govori more? Jezična konstrukcija Dalmacije u hrvatskoj zabavnoj glazbi; L. Pon - V. Karabalić - S. Cimer (ur) Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Osijek (2012), str. 185-198
  6. Otto Jespersen; Čovječanstvo, narod i pojedinac sa lingvističkog stanovišta; Zavod za izdavanje udžbenika - Sarajevo (1970), str. po dogovoru
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Objavljeno: 27. 5. 2020. u 16:07
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

studentica Martina Breški iscrpno me obavijestila o dilemama i vašim stavovima o načinima provedbe ispita iz Osnova sociolingvistike, uz napomenu da je moja poruka od 16. svibnja stvorila nejasnoće. U tom pogledu se ispričavam - ona je pisana u dobroj namjeri i kao oblik snalaženja u prilikama koje su svakome nove. Malo figurativnije kazano, kao što vama kao uvjet za upis nije bilo navedeno posjedovanje laptopa s kamerom i mikrofonom, tako ni meni među uvjetima za zapošljavanje i napredovanje nema vještina ni sredstava za online nastavu i ispitivanje niti minimalnih uputa kako u ovakvim situacijama osigurati minimum jednakosti u pristupu i korektnosti u odgovaranju. Prilike su izuzetne i treba se prilagoditi (ovo je, doduše, meni već druga epidemija, ali prilikom prve, 1972, jedina je posljedica bilo zatvaranje škola, što nisam smatrao nimalo štetnim, naprotiv).

I ja sam u međuvremenu postao pametniji, ne previše, ali u mjeri koja mi omogućuje da vam suvislo odgovorim. Sve što kolegica Breški navodi kao sažetak vaših razgovora posve je na mjestu i konzistentno, također i podatak o anketi u kojoj se 27 vas (od 39) izričito usprotivilo usmenom ispitu.  

Moj konačan odgovor je da će se ispiti održavati putem platforme Google Classroom/ Google Forms, kako spominjete, dakle da će biti pismeni, i to u službenim rokovima koji su određeni i vama poznati (10. lipnja i 2. srpnja, i dalje). Na te se rokove mora formalno prijaviti tko želi izići na ispit, a on će se održati u vremenu nastave, sve kao da smo u dvorani. Naravno, upitnici će biti prilagođeni, na tome radim, usmjereni na razmišljanje, no to je i inače princip i kod redovnih testova. U naravi nastave, što ste, nadam se primijetili, bilo je maksimalno inzistiranje na dijalogu i komentarima, u tu svrhu i brisanje granice između predavanja i seminara, jer držim da se ova tematika tako može najprimjerenije predočiti. U tom duhu su i moji standardni testovi, a bit će i ovi koje sada pripremam za online ispit. Mislim da se takav pristup jasno vidi i u ovim dopunjenim prezentacijama - stalno vam se obraćam, pitam, potičem, kao da smo uživo, pa vam odmah mogu reći da će na ispitu svako razmišljanje i razlaganje vlastitog mišljenja biti dobrodošlo, i da će pitanja biti na tom tragu. Moram sve to dokraja smisliti i uobličiti ali sigurno neće biti pitanja na zaokruživanje i ispunjavanje praznine u rečenici, nego nešto narativnije, da objasnite, prosudite, povežete, vlastito jezično iskustvo uklopite u teorijske i istraživačke koncepte koji su vam prikazani, posebno ondje gdje se oslanjam na istraživanje A. Skelin i V. Mildner. Znat ću ja ocijeniti tko zna, točnije tko razmišlja i analizira na temelju znanja. 

Nadam se da u vašim raspravama nije na moj račun izgovoreno baš mnogo ružnih riječi - imajte mjeru. Znam da nisam savršen - bolna je to ali točna spoznaja.

Sad možete biti mirni, a ja nastavljam rad na prezentacijama.

Tko iz bilo kojeg razloga preferira usmeni ispit (Skype, Zoom) neka se javi. 

Srdačno

prof. dr. Ivo Žanić

 

Popis obavijesti