1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA: Cilj nastave je uvodni studij javnih financija u kombinaciji s onime što se u političkoj znanosti naziva politikom proračunskog procesa. Riječ je, naime, o predmetu koji s jedne strane spada u ekonomsku znanost - budući da javne financije spadaju u skupinu financijskih disciplina, poput monetarnih financija, međunarodnih financija, poslovnih financija, financijskih institucija i tržišta. S druge strane, na predmet se redovito nailazi na studiju političke znanosti, gdje se, osim pod nazivom javne financije, pojavljuje i kao politika proračunskog procesa, politika budžetiranja, politika javnog sektora i slično. Neovisno o nazivu pod kojim se izvodi riječ je o predmetu koji obrađuje aktivnosti države vezane za pribavljanje prihoda i izvršenje javnih rashoda.

U predmetu se razmatraju dvije temeljne cjeline: 1. Politika proračunskog procesa i javni izbor; 2. Porezi, javni rashodi i fiskalna politika. Prva cjelina započinje uvodnim dijelom, kao nekom vrstom pledoajea za javne financije, gdje se ukratko govori o važnosti proučavanja javnih financija, te o tome kakva je uloga javnog sektora i javnih dobara u modernim demokratskim društvima. Nakon toga se razmatraju temeljne značajke proračunskog procesa i upravljanja proračunom, kratki prikaz tehnika budžetiranja, te politološki doprinosi proučavanju proračunskog procesa. Potonje pitanje zahvaća aspekt proučavanja proračunskog procesa koji su razvili politolozi poput Aarona Wildavskog i drugi istaknuti znanstvenici. Posebna pozornost posvećuje se ulozi zakonodavnih tijela u složenoj igri određivanja veličine i strukture proračuna. Slijedi razmatranje temeljnih koncepata teorije javnog izbora, vezanih poglavito uz ulogu javnih dobara i ulogu države u suvremenim gospodarstvima. Posebno se razmatra pitanje obuhvata državne aktivnosti u gospodarstvu, odnosno, veličine javnog sektora i tendencija njegovog rasta ili smanjivanja. Na taj se način ističe važnost političke ekonomije kolektivnog odlučivanja za razumijevanje uloge javnih financija u suvremenim demokracijama. Na kraju prve cjeline razmatraju se različiti aspekti financiranja lokalne i regionalne samouprave, te izlažu teorija fiskalnog federalizma i različiti aspekti politika decentralizacije. Spomenute teme i nastavne cjeline čine ujedno i gradivo 1. kolokvija.

Drugi dio kolegija započinje razmatranjem fiskalnih prihoda. Najprije se prikazuju temeljni ciljevi oporezivanja i osnove klasificiranja poreza, da bi se zatim ukratko razmotrile temeljne vrste poreza, napose u Hrvatskoj. U kolegiju se usto razmatraju i temeljne značajke poreznih sustava drugih zemalja i njihova važnost za razvoj javnih sektora u zemljama razvijenih demokracija. Nakon toga slijedi razmatranje javnih rashoda. Najprije se razmatraju osnovne vrste javnih rashoda, s obzirom na ekonomsku i funkcionalnu klasifikaciju. Potom se zasebno razmatraju sustavi mirovinskog osiguranja, financiranje zdravstvenog sektora i politike vezane za sprečavanje nezaposlenosti. Posljednja cjelina odnosi se na pitanje financiranja države zaduživanjem, s posebnim naglaskom na veličinu i strukturu javnog duga u Hrvatskoj. Spomenute teme i cjeline obuhvaćaju ujedno gradivo 2. kolokvija.

1. Babić, Zdenko; Aktivna politika tržišta rada: europski kontekst i hrvatska praksa; Socijalna ekologija 21 (1) (2012), str. 31-52
2. Bratić, Vjekoslav; Politika proračuna i proračunskog procesa; Anali hrvatskog politološkog društva 7 (2010), str. 123-143
3. Broz, Tanja; Švaljek, Sandra; Financiranje zdravstva u Hrvatskoj: od reforme do reforme; O zdravstvu iz ekonomske perspektive (ur. Maja Vehovec). Zagreb: Ekonomski institut (2014), str. 51-78
4. Castels, Francis G.; Komparativne javne politike; Zagreb: Masmedia. (2006), str. 101-113
5. Messere, Ken; The Tax System in Industrialized Countries; Oxford: oxford University Press. (1998), str. 4-22

1. Jelčić, Barbara; Javne financije; Zagreb: RriF-plus. (2001), str. 45-51, 84-107
2. Gues, George M., LeLoup, Lance T.; Comparative Public Budgeting: Global Perspectives on Taxing and Spending; New York: SUNY Press. (2010), str. 8-34
3. Mueller, Dennis C.; Javni izbor; Zagreb: Masmedia. (2008), str. 457-486
4. Musgrave, Richard; Musgrave, Peggy; Javne financije u teoriji i praksi; Zagreb: Institut za javne financije (1993), str. 3-15, 16-21, 223-229, 583-605
5. Ott, Katarina; Javne financije u Hrvatskoj; Zagreb: Institut za javne financije (2007), str. 1-51, 91-131
6. Petak, Zdravko; Javna dobra i političko odlučivanje; Zagreb: Fakultet političkih znanosti (2001), str. 11-21
7. Petak, Zdravko; Financiranje lokalne samouprave: politike decentralizacije u Hrvatskoj i svijetu, u: Lokalna politika u Hrvatskoj; Zagreb: Fakultet političkih znanosti (2004), str. 1-60
8. Rubin, Irene; The Politics of Public Budgeting: Getting and Spending, Borrowing and Balancing; Los Angeles: Sage/CQ Press (2014), str. 1-10, 27-35
9. Rosen, Harvey S.; Javne financije; Zagreb: Institut za javne financije (1999), str. 3-8, 65-88
10. Šimurina, Nika; Šimović, Hrvoje i suradnici; Javne financije u Hrvatskoj; Zagreb: Ekonomski fakultet (2012), str. 11-22, 23-50, 51-70, 172-214
11. Wildavsky, Aaron; Budgeting: A Comparative Theory of Budgetary Process; Boston: Little, Brown and Company (1975), str. 3-19

Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija