1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Konkurentnost je sve manje rezultat isključivo razlika u cijenama pojedinih proizvoda. Analize izvoznih rezultata razvijenih zemalja govore kako uspješnost ne zavisi toliko od specijalizacije koliko od opće efikasnosti cjelokupnog gospodarstva. Težište konkurentnosti pomaknuto je s cijena na tehnološke sadržaje, kvalitetu, dizajn, rokove isporuke, na financijsku podršku izvoznih programa. Riječ je o tzv. Integralnoj konkurentnosti svakog suvremenog gospodarstva. Ovaj kolegij želi pokazati kako je aktivan i efikasan razvojni intervencionizam karakterističan za sve zemlje koje su postigle pozitivne razvojne rezultate i primjer su uspješnog strukturnog prilagođavanja. Hoće li Hrvatska biti oštećena ovim razvojem ili će se njime okoristiti, uglavnom ovisi o vlastitom gospodarskom sustavu. Nova će svjetska ekonomija, sa svojom integracijom i konkurentnošću, utjecati na društvene odluke s obzirom na gospodarski sustav i utjecaj relativnog uspjeha alternativnog gospodarskog sustava. Cilj ovoga kolegija je i proučavanje političkih interesa najrazvijenijih zemalja (SAD, EU, Japan) koji usmjeravaju ponašanje najznačajnijih multilateralnih organizacija u posthegemonijskoj globalnoj ekonomiji. Multilateralne organizacije poput WTO (jednako tako i MMF-a i Svjetske banke) i dalje se najbolje analiziraju parametrima međunarodnog političkog konteksta primarno oblikovanog od strane industrijaliziranih zemalja. Potvrda ovih hipoteza od presudnog je značaja za analizu položaja Hrvatske u međunarodnim gospodarskim odnosima. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije potrebne za kolegij Nema

1. Brkić, L.; Teze o neutralnosti gospodarske politike u novoj klasičnoj makroekonomiji; Politička misao - 31 (1994), str. 99-108
2. Brkić, L.; Teorije rasta, konkurentska prednost zemalja i gospodarska politika; Društvena istraživanja (Zagreb) (1994), str. 107-120
3. Brkić, L.; Theory of economic growth and stability: the case of Croatia; CroatianPolitical Science Review, Vol.33, No. 5 (1996), str. 17-32
4. Brkić, L.; GATT, WTO i (de)regulacija tržišta financijskih usluga; Politička misao god 38 broj 1 (2001), str. 98-111

1. Brkić, L; Brkić, L. (1996): The Integration of Croatia in a United European Economic Area from the; CEU Prague, pp121 (1996)
2. Nestić, D.; Konvergencija razina cijena: Hrvatska, tranzicijske zemlje i EU; Hrvatska narodna banka/Istraživanja (2004)
3. Faulend, M./Lončarek, D./Cuvarić, I./Šabic, A.; Kriteriji EU s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije Gdje je Hrvatska?; Hrvatska narodna banka / Pregledi (2005)
4. Krznar, I.; Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku; Hrvatska barodna banka/Istraživanja (2004)
5. Šonje, V./ Vrbanc, I; Mjerenje sličnosti gospodarskih kretanja u Srednjoj Europi:povezanost poslovnih ciklusa Njemačke, Mađarske, Češke i Hrvatske; Hrvatska narodna banka/Istraživanja, Online (2000)

Usmjerenje MEĐUNARODNI ODNOSI dp 1. semestar - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni predmeti DPNS 1. semestar - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost
Izborni predmeti DPNS 1. semestar - Izvanredni studij - Diplomski sveučilišni studij Politologija; smjer: Nacionalna sigurnost - izvanredni

Izborni SDN 2-1 - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo