Jezik | Language: HRV ENG
Hrvatski kao medijski jezik
Šifra: 55446
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivo Žanić
doc. dr. sc. Boris Beck
Izvođači: Boris Beck - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Literatura:
  1. Ivo Žanić; Jezična republika. Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba; Naklada Jesenski i Turk - Zagreb (2016), str. 11-787, 367-387, 393-418
  2. Damir Kalogjera: Nezaobilaznost normi (norma) i kritika norme; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur): Jezična norma i varijeteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka (2000), str. 241-251
  3. Renata Geld: Što je turbo u hrvatskom; D. Stolac - N. Ivanetić - B. Pritchard (ur) Jezik u društvenoj interakciji.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Rijeka (2005), str. 177-184
  4. Stjepan Babić: O postanku sufiksa -čuga; Senjski zbornik; Gradski muzej Senj (1991), str. 18/ 1-4
  5. Karlo Budor: Udvostručena množina i patvorena jednina: pleonastički imenički sufiks -os(i) u nekim hrvatskim posuđenicama; Suvremena lingvistika; Hrvatsko filološko društvo i Zavod za lingvistiku FF u Zagrebu (1993), str. 35/ 41-47
  6. Krešimir Bagić: Figurativnost reklamnoga diskurza; http://www.hrvatskiplus.org; J. Granić (ur) Jezik i mediji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. 43-52
  7. A. Gjuran-Coha - Lj. Pavlović: Elementi reklamne retorike u hrvatskim reklamnim porukama; Fluminensia; Filozofski fakultet Rijeka (2009), str. 1/ 41-54
  8. Ivo Žanić; Hrvatski na uvjetnoj slobodi.; Fakultet političkih znanosti, Zagreb (2007), str. 208-215, 219-233, 333-343
  9. Sue Wright; Jezična politika i jezično planiranje.; Fakultet političkih znanosti, Zagreb (2010), str. 155-178
  10. Anja Nikolić-Hoyt: Englesko-hrvatski jezično-kulturni dodiri; D. Stolac - N. Ivanetić - B. Pritchard (ur) Jezik u društvenoj interakciji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka (2005), str. 353-358
  11. Anđel Starčević: Imenice kao atributi - nove strukture u hrvatskom jeziku; J. Granić (ur) Jezik i mediji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. 645-656
  12. M. Turk - M. Opašić: Supostavna raščlamba frazema; Fluminensia; Filozofski fakultet Rijeka (2008), str. 1/ 19-31
  13. M. Žic Fuchs - N.Tuđman Vuković: Pričati: novi lik u priči o glagolima govorenja; Filologija; HAZU, Zagreb (2000), str. 141-149
  14. Vesna Muhvić-Dimanovski.; Neologizmi. Problemi teorije i primjene; FF Press, Zagreb (2005), str. 1-9, 53-55, 97-109
  15. Vesna Muhvić-Dimanovski: Apokopa i afereza u funkciji jezične ekonomije; Suvremena lingvistika; Hrvatsko filološko društvo i Zavod za lingvistiku FF u Zagrebu (2001), str. 51-52/ 191-202
  16. Tamara Turza-Bogdan: Jesu li nepoznate riječi uistinu nepoznate?; J. Granić (ur): Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2005), str. 767-774
  17. William Labov: Društvene okolnosti lingvističke promjene; Argumenti, 4/ 1980: 116-122.; Marksistički centar Rijeka (1980), str. 4/ 116-122
  18. Barbara Kryzan-Stanojević: Pogreška, jezična inovacija i norma; L. Badurina - B. Pritchard - D. Stolac (ur): Jezična norma i varijeteti.; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Rijeka (2000), str. 275-283
  19. Ivo Žanić: Purgerinjosi, tovarinjosi i leginjice - tvorbene inovacije u hrvatskim vernakularima; M. Brdar i dr. (ur) Prostor i vrijeme u jeziku: jezik u prostoru i vremenu; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Osijek (2010), str. 155-164
  20. Ranko Bugarski; Žargon. Lingvistička studija; Biblioteka XXvek, Beograd (2003), str. 17-39 + 121-147; izd. 2006: 43-68 + 189-236
  21. Barbara Štebih Golub: Okazionalizmi u hrvatskom publicističkom stilu; B. Ćorić - R. Dragičević (ur) Tvorba reči i njeni resursi u slovenskim jezicima; Filološki fakultet - Beograd (2012), str. 419-437
  22. A. Skelin Horvat - V. Muhvić Dimanovski: Danas jesmo - sutra nismo: prilog problematiziranju hapaksa u hrvatskome jeziku; D. Stolac (ur) Riječki filološki dani 9; Filozofski fakultet - Rijeka (2014), str. 471-480
  23. Krešimir Bagić: Stopljenica: riječ, figura, kultura; http://www.stilistika.org/bagic; A. Ryznar (ur) Svijet stila, stanja stilistike; Filozofski fakultet - Zagreb (2015), str. nepaginirana e-knjiga
  24. Ivan Marković: Tri nehrvatske tvorbe: infiksacija, reduplikacija, fuzija; Rasprave IHJJ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Zagreb (2009), str. 35/ 217-241
  25. Ivan Marković: Od Oca do Ćaće - 150 godina hrvatskih stopljenica (predgovor); http://www.stilistika.org/od-oca-do-cace; I. Marković - I. Klindić - I. Borković: Hrvatski rječnik stopljenica; Filozofski fakultet - Zagreb (2016), str. nepaginirana e-knjiga
  26. Vesna Muhvić-Dimanovski: Super- kao element hibridnih složenica; Radovi Zavoda za slavensku filogiju; Filozofski fakultet - Zagreb (1992), str. 161-169
  27. Marijana Horvat - Barbara Štebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku; Rasprave IHJJ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb (2010), str. 1/ 1-21
  28. S. Bosnić - I. Galunić - P. Šerbeđija: Slogani su slogani: sve su ostalo samo reklame!; V. Rišner (ur) Jezik medija nekada i sada; Hrvatska sveučilišna naklada - Zagreb (2016), str. 116-127
  29. Sanda Lucija Udier: O jeziku reklame; J. Granić (ur) Jezik i mediji; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. 711-721
  30. Kristian Lewis - Barbara Štebih Golub: Tvorba riječi i reklamni diskurs; Rasprave IHJJ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Zagreb (2014), str. 133-147
  31. Nikola Košćak: Grafostilistika i politika; www.stilistika.org/koscak; A. Ryznar (ur): Svijet stila, stanja stilistike; Filozofski fakultet - Zagreb (2015), str. nepaginirana e-knjiga
  32. Marija Turk: Razumljivost i stilske značajke kalkova; Fluminensia; Filozofski fakultet - Rijeka (2003), str. 9-24
Preporučena literatura:
  1. Jagoda Granić, ur.; Jezik i mediji. Jedan jezik: više svjetova; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb - Split (2006), str. po dogovoru
  2. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Lice i naličje jezične globalizacije; Srednja Europa - Zagreb (2009), str. po dogovoru
  3. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Inovacije u slavenskim jezicima; Srednja Europa - Zagreb (2011), str. po dogovoru
  4. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Javni jezik kao poligon jezičnih eksperimenata; Srednja Europa - Zagreb (2013), str. po dogovoru
  5. Barbara Kryzan-Stanojević, ur. i drugi; Jezična politika: između norme i jezičnog liberalizma; Srednja Europa - Zagreb (2016), str. po dogovoru
  6. Marija Turk; Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira; Hrvatska sveučilišna naklada - Zagreb (2013), str. po dogovoru
1. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo

2. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Diplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 25. 5. 2020. u 20:16
Ivo Žanić

Poštovani studenti,

jučer sam u nastavne materijale stavio dopunjenu/ proširenu prezentaciju za 13. susret i time je završeno gradivo za ispit. Susret 12 sam izostavio (nemojte da vas zavara činjenica da literatura za nj ima samo 11 stranica - to je vrlo komplicirana tema i vaša pošteda je velika; i u drugim susretima izvršio sam dosta kraćenja, naravno, u principu na mjestima gdje sam smatrao da pisano objašnjenje ne može zamijeniti živu komunikaciju). Uglavnom, s postavljenim prezentacijama i literaturom koja je postavljena u PDF-ovima na intranetu i koja je dostupna na poveznicama na časopise imate KONAČAN OPSEG svega što vam treba da dobijete peticu. Iz toga ću formulirati pitanja.

Jedna studentica javila mi je kako ste u raspravi na Facebooku zaključili da je moja ideja o ispitima preko Skypea ili Zooma loša, te da je bolje održati ispite napismeno, kao Google Classroom/ Google Forms, u čemu da imate dobra iskustva. Rapitujem se i razmišljam, imam na umu (a imajte  i vi) da nikad nema rješenja kojim bi svi bili zadovoljni, ali mi se zaista počinje činiti da je način koji predlažete bolji odnosno najmanje loš iako sam čuo svakojakih iskustava i sa studentske i s nastavničke strane. Nadam se da je i ona prenijela vama ostalima što sam odgovorio, da znate i moju stranu.

U svakom slučaju, dobro je i svima korisno da se studentica javila i obavijestila me precizno o vašim stavovima. Ne znam, međutim, koliko je vas sudjelovalo u toj raspravi, a s ovako važnom odlukom treba da budu upoznati svi. Do kraja tjedna poslat ću svima okružnicu i sve dokraja razjasniti, uvažavajući ono što mi je prenijela dotična studentica. U tom slučaju, znači, ispit bi bio kao na službenom roku, pisao bi se u zadanom vremenu i sadržavao pitanja prilagođena online rješavanju/ odgovaranju; termini su, kako znate, 18. lipnja i 2. srpnja.

Srdačan pozdrav

prof. dr. Ivo Žanić

  

Objavljeno: 18. 5. 2020. u 19:03
Ivo Žanić

Poštovani kolege i kolegice,

jedna je studentica danas postavila pitanje opće važnosti, naime hoće li biti kakva predroka. Kako planiram ono što je jedino moguće do daljega, dakle individualni usmeni ispit online (Skype ili Zoom), mislio sam ionako s tim početi već prvih dana lipnja. To ćemo precizirati kad postavim još ova dva susreta, pa onda sve skupa prokomentiramo.

No, opća ideja je da svaki dan mogu obaviti nekoliko ispita, 5, 6, ne znam koliko bi moglo trajati, možda pola sata do 40 minuta svaki, pa se ocjena čuva i upisuje studentu u sustav na onaj službeni rok na koji se prijavi. Inače ne znam kako je moguće ispitati 60 ili 70 studenata na konkrektni datum službenog roka. Znači oko 1. lipnja počeli bismo sastavljati redoslijed kandidata, a vi već sada možete sebi planirati ugrubo, može mi se već sada javiti netko tko bi, recimo, htio polagati u utorak 3. lipnja u 9.30 sati i onda mu tada pošaljem e-poziv. Da se lijepo gledamo i ispitujemo. Načelno, možete računati na sve radne dane od 9.00 do 13 ili 14 sati. I nema predomišljanja ili neodaziva na poziv - to je kao neizlazak na ispit.

To je dakle moja ideja. Netko će biti prvi i onda vam prenijeti iskustva. Možda studentica koja postavlja životna i važna pitanja. Usput, predzadnji ću susret bitno skratiti a za zadnji ionako imate link za literaturu pa možete pogledati taj rad i prije nego pošaljem prezentaciju. 

Srdačno

Objavljeno: 26. 3. 2020. u 17:10
Ivo Žanić

Poštovani studenti,

na nekoliko pojedinačnih upita odgovaram svima: kolokvija/ međuispita NEĆE biti, nego samo jedinstven, završni ispit, bilo u lipnju, bilo onda kad to bude moguće - ni mi nastavnici o tom još ništa ne znamo. Isprika ako sam bio nejasan u prethodnoj poruci.

Detalje o načinu nastave ubrzo ću vam javiti: ovih dana savjetujem se s kolegama nastavnicima s FPZG (razna rješenja, razne reakcije, sve ima lice i naličje, a očito je i tvrdnja da su mladi odreda digitalni frikovi običan mit - ima nas raznih), za savjet sam pitao i neke među vama, uglavnom, smišljam najmanje loše rješenje, pa ću vas obavijestiti.

Srdačno

Ivo Žanić

Objavljeno: 16. 3. 2020. u 12:07
Ivo Žanić

Poštovani studenti i studentice,

dok još ni vi ni ja ne znamo konkretne institucionalne mjere (a pogotovo ne možemo predviđati budućnost), mogu vam kao nastavnik poručiti da ni na koji način na ovom predmet, koji ja vodim i kojim ja upravljam, nećete biti oštećeni te da će se prema svim studentima postupati principijelno jednako.

Danas i sutra postavim ću vam u studomat prezenatcije održanih susreta, te - kako sad planiram - svaki tjedan po jedan susret, kao što bi bilo da je nastava redovita. Onda biste vi to proučili, pa bi se nakon tri, četiri dana otvorila rasprava. Ona bi se obavezno odvijala ovim putem - dakle, pitanja su po naravni stvari individualna ali odgovor uvijek ide na sve studente, da se ne iscrpljujem u ponavljanju. Docent Beck i ja smislit ćemo rješenje, također i oblik provjere znanja (= ispit) ako se ovakvo stanje zatvaranja institucija i zabrane kretanja produži.

Zasad, dakle, pozdrav

prof. dr. Ivo Žanić