Pristupačnost
Biblioteka Politička misao u suradnji s Centrom za europske studije Fakulteta političkih znanosti, Francuskim institutom u Hrvatskoj, Nacionalnim centrom za knjigu iz Pariza, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Hrvatskom udrugom za europske studije, objavila je novi naslov: Jean PICQ, Povijest države u Europi - Vlast, pravda i pravo od srednjega vijeka do naših dana, prijevod sveučilišnog udžbenika objavljenog na Sciences Po (Pariz).
Riječ je udžbeniku namijenjenom prije svega preddiplomskim studentima kolegija Država i ustav, ali i drugim studentima politologije, prava, teologije i drugih disciplina. Na 600 stranica s brojnim kartama i prilozima, ovaj sveučilišni udžbenik obuhvaća 23 poglavlja, podijeljenih u 6 dijelova:
1. Na izvorima Europe, prava i država (Na izvorima Europe i države. Jeruzalem, Atena i Rim; Suverenost i teološko-političko pitanje. Od Konstantina do Karla Velikog),
2. Nastanak država. Europa u doba zapadnoga srednjovjekovnog kršćanstva, 1000.-1500. (Crkva i kontrola nasilja. Papinstvo kao prototip države; Pravda i pravo. Prvi temelji države u Engleskoj u vrijeme Plantageneta; Država Kapetovića. Pravda i temeljni zakoni Francuskoga kraljevstva; Španjolska kraljevstva i Poljska. Upravljanje različitošću; Od Marsilija Padovanskog do Machiavellija. Osporavanja unutar Crkve, afirmacija država i stvaranje nove političke misli),
3. Afirmacija država. Europa vjerskih ratova, 1517.-1648. (Sveto Rimsko Carstvo Njemačkoga Naroda. Reformacija i njezine posljedice; Država pravde u Francuskoj uzdrmana vjerskim ratovima; Inkvizicija, čistoća krvi i prava naroda. Španjolska u zlatno doba; Poljska od tolerancije prema netoleranciji; Afirmacija ustavne države u Engleskoj. Od Peticije o pravima do parlamentarnog ustroja),
4. Državni razlozi. Europska ravnoteža, 1848.-1815. (Prosvjetiteljstvo, državni razlozi i europska ravnoteža; Nizozemsko zlatno doba. Ujedinjene nizozemske provincije; Francuska u doba Burbonaca. Država financija i reda; Prosvijećeni apsolutizam Habsburške monarhije u 18. st.; Revolucije za ljudska prava u Francuskoj i SAD-u),
5. Konfrontacija država. Europa nacionalizama i totalitarizama, 1815.-1945. (Romantizam, nacionalna država i nacionalnosti. Njemačka i dvojna Austro-Ugarska Monarhija; Liberalna država; Totalitarne države),
6. Pacifikacija država. Europa od 1950. do naših dana (Obnova ljudskih prava i povratak pravne države u Europu; Države, njihova suverenost i njihovo pravu u europskoj izgradnji; Obnavljanje oblika države).
Hrvatskim će čitateljima ova knjiga ponuditi obilje važnih uvida za razumijevanje političke povijesti Europe, a posebno za razumijevanje povijesti temeljne političke institucije – države. Za sve europske nacije, pa tako i za hrvatsku – čiji je identitet oblikovan u okrilju zapadnoga kršćanstva i koja se stoljećima nalazila na politički i vojno zahtjevnom području, naciju koja je oblikovala svoju državnost i, konačno, nacionalnu državu (ako prihvatimo da nacija može postojati prije države putem zajedničke povijesti, kulture i etničke povezanosti, kako pojašnjava Ivan Prpić u kritici Plessnerova pojma nacije) u srednjoeuropskom i euromediteranskom kulturnom, gospodarskom, pravnom i političkom okruženju, graničeći i istovremeno dijelom nastanjujući Osmansko carstvo (područja koja se posljednjih desetak godina u pojedinim medijskim i političkim krugovima ponekad nazivaju "zapadnim Balkanom"), formiranje temeljnih političkih institucija nezaobilazno je povezano s ukupnim europskim razvojem. U tome razvoju, kako briljantno pokazuje Jean Picq, važnu ulogu imaju korijeni Europe ‒ Jeruzalem, Atena i Rim, potom srednjovjekovno kršćanstvo, papinstvo, talijanska renesansa, reformacija, prosvjetiteljstvo, revolucije i stvaranje političkih ideologija XIX. i XX. stoljeća, a napose novi politički projekt Europske unije – koja je novis generis među političkim porecima kakve smo prije njezina nastanka poznavali (Wolfgang Wessels).
Povratak ad fontes Europe, njezinih političkih i pravnih institucija, nije anakroni pokušaj oživljavanja kakve zaboravljene i daleke povijesti, povijesti koja je „samo njihova“ i koja više ne sudjeluje u europskom političkom životu ili u suvremenim političko-ekonomskim gibanjima našega kontinenta. Sasvim suprotno, razumijevajući povijesnu logiku nastanka političkih i pravnih institucija, postajemo sposobni jasno razlučivati političke i ekonomske procese koji svakodnevno oblikuju živote stotina milijuna građana Europske unije i onoga što čini temelj povezanosti europskih nacija u osjećaju „biti Europljaninom“.
