Pristupačnost
Na Fakultetu je u petak održana konferencija o referendumu i članstvu Hrvatske u EU koju su organizirali Centar za europske studije FPZG, Akademija za politički razvoj i British Council. O odnosu Hrvatske i EU na temu „Izravna demokracija: Dinamika EU referenduma“ govorili su dekan Fakulteta političkih znanosti dr.sc. Nenad Zakošek i dr.sc. Aleks Szczerbiak sa Sveučilišta Sussex (UK).
Profesor Zakošek je predvidio da će više građana na referendumu reći DA Europskoj uniji, iako će razultat do samog kraja biti dosta neizvjestan. Ponašanje hrvatskog biračkog tijela opisao je terminom 'The Reluctant European', te smatra kako će veliki broj protivnika EU biti izraz građanskog nezadovoljstva rezultatima na parlamentarnim izborima, a prosvjedi će izazvati još veći broj izlaska na referendum onih koji su protiv ulaska Hrvatske u EU.
Profesor Aleks Szczerbiak sa Sveučilišta Sussex (UK) kazao je da će odgovor DA Europskoj uniji biti mnogo bolji za Hrvatsku. Za biračku odluku smatra bitnim koliko znanje o EU imaju Hrvati, a ne toliko njihovo obrazovanje. Zaključio je da će rezultat na referendumu biti zasigurno njihov emocionalni stav prema EU, a ne racionalni. Raspravi se priključio prof. Ivan Grdešić sa konstatacijom 'EU referendum je ujedno referendum legitimacije'. Postavljanjem pitanja 'Želiš li živjeti u Europi ili ostati na Balkanu?' objasnio je strategiju nove vlade i istaknuo da ćemo zaokruživanjem DA za Europu ujedno reći NE komunizmu i Jugoslaviji.
Druga tema skupa bila je "Referendum o članstvu u Europskoj uniji: Hrvatska, 28. država članica?" o kojoj su govorili dr.sc. Damir Grubiša, direktor Centra za europske studije, zamjenik ministrice za vanjske i europske poslova Vesne Pusić, Hrvoje Marušić i Ladislav Ilčić iz HRAST-a.
Kao glavni razlog ulaska u EU zamjenik ministrice Pusić je naveo otvaranje mogućnosti da samo u prvoj polovici 2013. godine Hrvatska dobije na raspolaganje 800 milijuna eura bespovratnih sredstava koji nam u ovom trenutku trebaju. 'Neulaskom u EU doći će do pada kreditnog rejtinga i poskupljenja novca, a mi moramo financirati dug i gospodarski razvoj’, izjavio je Marušić i dodao kako ulaskom u EU nećemo izgubiti suverenitet budući da se suverenitet država u Europskoj uniji donosi konsenzusom i nije moguć nesrazmjer snaga, a hrvatski glas će imati jednaku težinu kao i druge zemlje. 'Unatoč krizi koja potresa Uniju, ona je daleko najsnažnije svjetsko gospodarstvo. Iako su se mnoge članice našle u problemima, kriza ne proizlazi iz njihove pripadnosti Uniji već iz loših nacionalnih gospodarskih politika', kazao je.
Ladislav Ilčić iz HRAST-a na samom početku se izjasnio da on nije euroskeptik u klasičnom smislu riječi. Iako je za ulazak Hrvatske u EU, smatra da se ne trebamo žuriti s referendumom te je članovima HRAST-a preporučio da na referendumu glasuju protiv. Iličić smatra kako Hrvatska ipak nema dovoljno socijalnih i gospodarskih resursa da ostane izvan bloka, no za sada sugerira biračima da glasaju 'protiv omalovažavanja demokracije' s obzirom da nisu toliko informirani niti još uvijek postoje znanstvene studije o migracijama ili konkurentnosti hrvatskih znanstvenika.
Profesor Damir Grubiša je istaknuo kako su se pregovori s Unijom vodili na netransparentan i neotvoren način s obzirom na javnost. 'Građani su nedovoljno informirani, komunikacijska strategija nije provedena, a ciljne skupine nisu potaknute', kazao je. Pojasnio je što bi za Hrvatsku značilo 3-4 mjeseca odgode referenduma, a to su prvenstveno pad kreditnog rejtinga i veća otplata duga zbog skupljeg novca, zatim nemogućnost planiranja kvalitetnog državnog proračuna, kao i usporavanje postupka ratifikacije od strane zemalja od kojih trebamo dobiti pomoć.
Autor fotografija: Grgur Žučko
