Jezik | Language: HRV ENG
Sociologija hrvatskog društva
Šifra: 55539
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Dražen Lalić
doc. dr. sc. Davorka Vidović
Izvođači: Dražen Lalić - Seminar
Davorka Vidović - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Polazeći od ocjene Vjerana Katunarića prema kojoj osnovni pojmovi o društvu moraju biti ilustrirani na primjerima iz vlastitoga društva, a tek onda na primjerima iz drugih društava, u predmetu se nastoje unaprijediti znanja i informacije studenata o društvu u kojemu žive. Kao specifična disciplina u znanosti o društvu, sociologija hrvatskog društva je usmjerena na sustavno upoznavanje s ključnim društvenim procesima (modernizacija, globalizacija, tranzicija i transfomacija, društvena kriza) koji utječu na dinamiku toga društva, kao i na ispitivanje njegove strukture, sustava vrijednosti, ključnih aktera te drugih značajki. Osnovni je cilj predmeta da se studenti pobliže upoznaju sa sociološkom analizom temeljnih aspekata i obilježja te dinamike hrvatskog društva od stjecanja nacionalne samostalnosti do danas. Uz to, predmet je usmjeren stjecanju i povećanju sposobnosti studenata da kritički analiziraju to društvo. Studenti trebaju steći uvid kako u vrijedne teorijske doprinose objašnjavanju i razumijevanju hrvatskoga društva i njegova razvoja, tako i u rezultate vrijednih istraživanja toga društva te različitih oblika i aspekata njegova funkcioniranja. Posebna se pažnja usmjeruje na analizu kontinuiteta i diskontiuiteta između suvremenoga hrvatskog društva i društva za vrijeme socijalističke Jugoslavije. U predmetu se problematizira suvremeno hrvatsko društvo kao po mnogo čemu složeno i ambivalentno, te krizno i izloženo temeljitim promjenama.
Literatura:
  1. Tomašić, Dinko; Društveni razvitak Hrvata. Rasprave i eseji; Jesenski i Turk, Zagreb (1997), str. 128
  2. Županov, Josip; Poslije potopa (poglavlja 1, 2, 8, 9, 10, 11, 12, 13, tj. 5-43 stranica, te 107 -184 stranica).; Globus, Zagreb (1995)
  3. Županov, Josip; Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma. Odabrane rasprave i eseji (1995 2001)(poglavlja I., II/1. i IV/1 te Zaključno promišljanje, tj. stranice 11-99, 101-134, 191-209, te 291-298); Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb (2002)
  4. Lalić, Dražen; Pet kriznih godina (Uvod: koncept i analize krize, 15-26 i Zaključak: Promjene za beskriznu Hrvatsku, 304-313); Antibarbarus, Zagreb (2014)
2. semestar
Izborni pol 1-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 1-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

4. semestar
Temeljni opći NOV 2-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Temeljni opći NOV 2-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 2-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 2-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 30. 4. 2020. u 13:29
Davorka Vidović

Dragi studenti,

Tema susreta je Suočavanje s prošlošću  i u mapi Nastavni sadržaji --> Susret 30.4.2020. naći ćete knjigu "Suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj" (Kardov, Lalić, Teršelić). Obvezni sadržaj predavanja jest uvodno poglavlje (11-39 str.), no zainteresirani za ovu temu mogu pročitati i ostatak. Ova tema je izuzetno značajna za suvremeno hrvatsko društvo zbog sukoba, nasilja, žrtava i trauma, koje su obilježile našu nedavnu, ali i stariju prošlost (tijekom manje od 100 godina na ovim je prostorima bilo čak osam ratova), a sve to stvara poremećaje u društvenom tkivu i životu. Uvod daje teorijsko-konceptualni okvir za razumijevanje suočavanja s prošlošću, pokazuje kako se na različitim razinama događaju prorade nasilja iz prošlosti, opisuje društveni kontekst suočavanja s prošlošću u suvremenoj  Hrvatskoj. Tu je i prezentacija kolegica Dujmović i Bončina koja se bavi poslijeratnim Vukovarom - od međuetničkih odnosa, do simbolike i uloge koju Vukovar ima u društvu. U prezentaciji je predstavljeno etnografsko istraživanje Kardova, kroz 2 članka (oba se nalaze u mapi). Za raspravu, vaše eseje i komentare probajte primijeniti koncept suočavanja s prošlošću na temu Vukovara. Što uopće znate o Vukovaru (danas)? Kakav ima položaj/ulogu Vukovara u javnosti, kako se o njemu priča u javnom diskursu? Imate li neka saznanja o životu u Vukovaru danas; koliko su posljedice rata još prisutne, vidljive? Kakav je život mladih? Postoji li još ta socijalna polarizacija i socijalna distanca između pripadnika različitih etničkih skupina o kojoj Kardov piše? Ako ste bili u Vukovaru, možete možda opisati vaše iskustvo, dojmove, razmišljanja….

Molimo, pročitajte,proučite, naučite osnovne pojmove u priloženim tekstovima te probajte dati svoja mišljenja, komentare u formi koju odaberete, ovdje ili e-poštom. Hvala svima koji su do sada slali svoje priloge. Nadam se kako će vas i ova tema inspirirati, a svaki napor će dodatno vrednuje.

Popis obavijesti