Jezik | Language: HRV ENG
Oblici novinskog izražavanja
Šifra: 132407
ECTS: 5.0
Nositelji: doc. dr. sc. Boris Beck
Izvođači: Tomislav Klauški - Auditorne vježbe
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,1,0

U dogovoru sa studentima upisanim na predmetu, nastavnik će osigurati što veći broj elemenata nastave na engleskom jeziku, odnosno istovremeno i na engleskom i na hrvatskom za mješovite grupe (dvojezični nastavni materijali i dvojezični ispiti). Razina 2 također uključuje dodatni individualni rad sa stranim studentima (slično kao i razina 1) za nastavne elemente koji se drže na hrvatskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Auditorne vježbe 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s teorijskim osobinama novinskih oblika i s praktičnim načinima njihova oblikovanja. Pisanje za medije strogo je kategorijalno, odnosno nužno zadobiva određeni oblik, iako je sam taj oblik po prirodi arbitraran. Oblici novinskog izražavanja mijenjaju se kroz povijest, pri čemu nastaju novi, a stari odumiru; nadalje, nije za svaki događaj prikladan svaki oblik izvješćivanja nego ga treba pažljivo odabrati; na koncu, novinski oblici ovise o mediju i tehničkim danostima. Na presjecištu tih čimbenika formira se struktura ovog kolegija, a također i sa sviješću da postoje kolegiji koji produbljuju određene novinske oblike (intervju, istraživačko novinarstvo), jezične probleme funkcionalne stilistike ili tehničke osobine novih medija.
U ovom se kolegiju pretpostavlja da polaznici već znaju što je to vijest, koje uvjete događaj mora ispunjavati da bi bio smatran viješću, gdje se i kako vijest može pronaći te koje su vrste vijesti - stoga se to gradivo ukratko ponavlja na početku, kao što se i rekapitulira teorija i praksa komponiranja vijesti, kako sa strukturne strane, tako i s jezične strane. Potom se studenti upućuju u novinske oblike koji obavješćuju, ekspliciraju i registriraju (kronika, izvješće, reportaža, anketa, oglas, osmrtnica, horoskop, povijest bolesti); nadalje obrađuju se tekstovi koji potiču, naređuju ili savjetuju (aktivistički tekstovi, recepti, liječnički i prehrambeni savjeti) te tekstovi koji izražavaju stav, uspostavljaju i održavaju kontakti i daju određene stvari na znanje (problemski članak, komentari, pamfleti, panegirici, čestitke). Posebno će se analizirati novinski tretman malih tekstnih vrsta komentara i pisama čitatelja, viceva i trača. Zadnja dvije nastavne cjeline obradit će intertekstualni odnos novinskih oblika s njihovom opremom (teorija i praksa naslova) te intermedijalni odnos novinskih oblika i njihovih ilustracija (fotografija, karikatura, grafikon).
Literatura:
  1. ur. Branko Kuna; Jezik između redaka.; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski Fakultet. Osijek (2017)
  2. Maroje MIhovilović; Profesionalni novinar - kako u vijesti otkriti temu; Prifil, Zagreb (2007)
  3. Petrović, Bernardina, ur.; Tekstom o tekstu.; FF Press Zagreb (2012)
  4. Boris Beck; "Nacionalove i Globusove rubrike Gazeta i Terminator između novinarsko-publicističkog i administrativnog stila", u: Jezični varijeteti i nacionalni identiteti (ur. L. Badurina et al); Zagreb (2009), str. 473-482
  5. Mihaljević, Milica; Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku.; Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb (2005)
  6. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica.; Jezik medija: publicistički funkcionalni stil; Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb (2009)
Preporučena literatura:
  1. Rončakova, Terezia; "Suvremeni žanrovi kratke forme u tjednim tiskovnim medijima; Informatologia, Vol. 50 No. 3-4 (2017), str. 151-161
  2. Obradović, Đorđe.; "Kolumne nisu novinski rod".; MediAnali: međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol. 2 No. 3 (2008), str. 13-38
  3. Inoslav Bešker; Tko se i kada dosjetio pravilima o pet W?; MediAnali: međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol.3 No.5 (2009), str. 49-64
  4. Sherry Ricchiardi; Može li kvalitetno novinarstvo preživjeti digitalno doba?; # Liburna: međunarodni znanstveni časopis za kulturu, turizam i komuniciranje, Vol.1 No.1 (2012)
  5. Melita Poler Kovačič, Karmen Erjavec; Katarina Štular; Melita Poler Kovačič, Karmen Erjavec; Katarina Štular "Vjerodostojnost vijesti u tradicionalnim naspram internetskim medijima: povijesna promjena u novinarskoj perspektivi?"; Medijska istraživanja: znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, Vol.16 No.1 (2010), str. 113-130
5. semestar
Usmjerenje TISAK nov. 5. semestar - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Usmjerenje TISAK nov. 5. semestar - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Termini konzultacija:
Objavljeno: 28. 1. 2019. u 15:10
Uređeno: 28. 1. 2019. u 15:10
Boris Beck

Studenti koji su ispunili seminarske obveze i na predroku prikupili dovoljan broj bodova (u zagradi su redom bodovi iz radova, predroka, suma bodova, postignuta ocjena):

Vid Artuković (35, 18, 53 - 2), Terezija Bošnjaković (60, 18, 78 - 4), Tea  Dujmić (54, 12, 66 - 3), Nora Fabrio Bene (68, 19, 87 - 4), Antonija Grbavac (60, 16, 76 - 3), Helena Ivanković (51, 17, 68 - 3), Mateja Ježovita (54, 14, 68 - 3), Petra Kanić (62, 14, 76 -3), Tomislav Kanić (59, 12, 71 - 3), Paula Kristić (50, 17, 67 - 3), Monika Kuliš (56, 15, 71 - 3), Mario Lacković (54, 15, 69 - 3), Mihaela Lazar (53, 16, 69 - 3), Božo Filip Marković (75, 16, 91 -5), Karlo Pavković (60, 14, 74 -3), Andrea Pavlović (64, 17, 81 - 4), Antonio Penić (71, 19, 90 - 5), Mislav Pislak (63, 17, 80 - 4), Eugenija Prša  (73, 18, 91 -5), Lucija Ptičar (70, 19, 89 - 4), Nina Skočak (70, 20, 90 -5), Gabrijela Šalić (57, 17, 74 - 3), Kristina Uremović (63, 14, 77 - 4), Filip Zefkić (38, 19, 57 -2), Zorica (45, 17, 62 - 2)

Upis ocjena je na ispitnom roku; ocjena se ne mora prihvatiti i svatko je slobodan pristupiti ponovno pisanom i usmenom ispitu na kojem se ocjena može popraviti, ali i pokvariti;

Studenti koji su ispunili seminarske obveze i mogu pristupiti pisanom i usmenom ispitu (u zagradi je broj bodova iz radova): Marko Andrijić (61), Ana Bačić (54), Mislav Balaž (38), Petar Bezinović (44; na predroku postigao 4 boda, nedovoljno za pozitivnu ocjenu); Ivan Grandov (50), Mia Lucija Katičin (64), Matija Petek (60), Petra Vuka (55), Marija Vuković (37)

Pisani dio ispita sastojat će se od praktičnog novinarskog rada koji će se izraditi na licu mjesta, a usmeni od razgovora o tom radu; pisani rad ocijenit će se odmah, nakon čega slijedi usmeni dio 

Studenti koji nemaju dovoljno bodova iz radova trebaju se javiti meni da vidimo mogu li i žele izvršiti nadoknade; to su Luciana Stilinović (22 boda iz radova i 18 iz predroka, nedovoljno za pozitivnu ocjenu); Anđela Svirčić (7), Dominik Janović (9), Sara Zrinušić (19)

 

doc. dr. sc. Boris Beck

Popis obavijesti