Search Icon
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Oblici novinskog izražavanja

Oblici novinskog izražavanja


OSNOVNI PODACI

Šifra:

132407

ECTS:

5.0

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Boris Beck

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Boris Beck - Auditorne vježbe
Stela Lechpammer, mag. nov. - Auditorne vježbe

Prijava ispita:


DETALJNE INFORMACIJE

1. KOMPONENTA

  • Predavanja 30
  • Auditorne vježbe 30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:

Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s teorijskim osobinama novinskih oblika i s praktičnim načinima njihova oblikovanja. Pisanje za medije strogo je kategorijalno, odnosno nužno zadobiva određeni oblik, iako je sam taj oblik po prirodi arbitraran. Oblici novinskog izražavanja mijenjaju se kroz povijest, pri čemu nastaju novi, a stari odumiru; nadalje, nije za svaki događaj prikladan svaki oblik izvješćivanja nego ga treba pažljivo odabrati; na koncu, novinski oblici ovise o mediju i tehničkim danostima. Na presjecištu tih čimbenika formira se struktura ovog kolegija, a također i sa sviješću da postoje kolegiji koji produbljuju određene novinske oblike (intervju, istraživačko novinarstvo), jezične probleme funkcionalne stilistike ili tehničke osobine novih medija.
U ovom se kolegiju pretpostavlja da polaznici već znaju što je to vijest, koje uvjete događaj mora ispunjavati da bi bio smatran viješću, gdje se i kako vijest može pronaći te koje su vrste vijesti - stoga se to gradivo ukratko ponavlja na početku, kao što se i rekapitulira teorija i praksa komponiranja vijesti, kako sa strukturne strane, tako i s jezične strane. Potom se studenti upućuju u novinske oblike koji obavješćuju, ekspliciraju i registriraju (kronika, izvješće, reportaža, anketa, oglas, osmrtnica, horoskop, povijest bolesti); nadalje obrađuju se tekstovi koji potiču, naređuju ili savjetuju (aktivistički tekstovi, recepti, liječnički i prehrambeni savjeti) te tekstovi koji izražavaju stav, uspostavljaju i održavaju kontakti i daju određene stvari na znanje (problemski članak, komentari, pamfleti, panegirici, čestitke). Posebno će se analizirati novinski tretman malih tekstnih vrsta komentara i pisama čitatelja, viceva i trača. Zadnja dvije nastavne cjeline obradit će intertekstualni odnos novinskih oblika s njihovom opremom (teorija i praksa naslova) te intermedijalni odnos novinskih oblika i njihovih ilustracija (fotografija, karikatura, grafikon).

LITERATURA:

  1. ur. Branko Kuna; Jezik između redaka.; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski Fakultet. Osijek (2017)
  2. Maroje MIhovilović; Profesionalni novinar - kako u vijesti otkriti temu; Prifil, Zagreb (2007)
  3. Petrović, Bernardina, ur.; Tekstom o tekstu.; FF Press Zagreb (2012)
  4. Boris Beck; "Nacionalove i Globusove rubrike Gazeta i Terminator između novinarsko-publicističkog i administrativnog stila", u: Jezični varijeteti i nacionalni identiteti (ur. L. Badurina et al); Zagreb (2009), str. 473-482
  5. Mihaljević, Milica; Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku.; Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb (2005)
  6. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica.; Jezik medija: publicistički funkcionalni stil; Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb (2009)


NASTAVA

5. SEMESTAR

Usmjerenje TISAK nov. 5. semestar - Redovni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo
Usmjerenje TISAK nov. 5. semestar - Izvanredni studij - Sveučilišni prijediplomski studij Novinarstvo


TERMINI KONZULTACIJA

izv. prof. dr. sc. Boris Beck:

Srijeda u 11:30, uz prethodni dogovor, na Fakultetu


24.01.2019

informacije oko predroka

poštovane kolegice i kolege,

kao što je bilo rečeno na predavanjima, predrok će biti kratak i lagan za one koji su pratili nastavu: ne traže se nikakva dodatna znanja osim onoga što je bilo ispredavano, dakle temeljne informacije o izvorima vijesti, uvjetima da bi nešto bilo vijest, razgovoru tijekom intervjua i nekoliko novinskih žanrova. Bit će sedam pitanja u dvije grupe, a najviši mogući broj bodova bit će 20; iz ispita neće biti ocjena (ne može se pasti), nego će se postignuti bodovi pribrojiti bodovima koje vam je kolega klauški dao za vaše radove; na temelju postignutih bodova iz radova (max. 80) i pisanog ispita (max 20) bit će oblikovana završna ocjena na uobičajeni način: više od 50 je potrebno za pozitivnu ocjenu, a razredi za ostale podijeljeni su proporcionalno (51-63 dovoljan, 64-76 dobar, 77-89 vrlo dobar, 90-100 izvrstan)

za dodatne obavijesti molim obratite mi se na mail ili me sutra potražite u kabinetu u vrijeme konzultacija

doc. dr. sc. boris beck

Popis obavijesti