Jezik | Language: HRV ENG
Država i nasilje: uvod u studij kaznene politike
Šifra: 103553
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Krešimir Petković
Izvođači: Krešimir Petković - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Tradicionalno se u političkoj znanosti država definira kao organizacija koja počiva na legitimnom monopolu primjene fizičke sile (Weber), a normativne teorije ugovora zahtijevaju od subjekata da se odreknu primjene sile u društvenim interakcijama i prenesu to pravo na institucije vlasti i državni aparat (Hobbes). S druge strane, empirijski gledano, nasilje u odnosima među subjektima opstaje u nizu nasilnih interakcija, bilo kao depolitizirani nasilni zločin, bilo kao političko nasilje države ili nasilje usmjereno protiv države, pa se zakoniti državni monopol prinude zaoštreno pokazuje "najprozirnijom od svih fikcija" (Simon, 2007, 13). Nasilje se pojavljuje kao politička pojava i kao predmet intervencije kaznene politike u društvu. Uz kazneno pravo, socijalnu pedagogiju, kriminologiju i sociologiju nasilja, problemski sklop nasilja i kaznene politike, zahtjeva i politologijsku analizu, a specifična politologijska perspektiva o nasilju, politici i kažnjavanju otvara mogućnost interdisciplinarne suradnje s kaznenim pravom, sociologijom, socijalnom pedagogijom i ostalim disciplinama zainteresiranim za nasilje i kažnjavanje. Razumijevanje odnosa politike i nasilja te izučavanje stvaranja kaznene politike prema nasilnim zločinima na različitim razinama političke analize - povijesnoj, nacionalnoj, komparativnoj i globalnoj - čine spoznajne ciljeve ovog kolegija.

Usporediva analiza kaznene politike ne pojavljuje se samo u studijskim programima prava i kriminologije gdje specijalizirani kolegiji seciraju različite aspekte kaznene politike, nego se na različitim razinama studija pojavljuju: usporedivi kolegiji koji nude politologijsku analizu političkog nasilja ili analizu specifičnih problema kaznene politike poput smrtne kazne; studijske kombinacije preddiplomskih programa iz kriminologije i političke znanosti; cjeloviti poslijediplomski programi analize kaznene politike, usmjereni na kompetentno stvaranje javnih politika, odnosno na specifičnu perspektivu političke teorije i povijesti ideja o političkom nasilju. Polazeći od tih komparativnih nastavnih iskustava, kolegij nastoji kombinirati političku teoriju i analizu javnih politika u uvodnom kolegiju o državi, nasilju i kaznenoj politici koji studentima prenosi osnovna znanja iz naznačene problematike koja omogućuju daljnje usavršavanje u području i specijalizaciju za pojedine probleme unutar njega.
Literatura:
  1. Petković, Krešimir; Država i zločin: politika i nasilje u Hrvatskoj 1990-2012; Disput (2013), str. 25-39, 81-174, 201-213, 273-300, 315-320, 324-331
  2. Petković, Krešimir; Kako kažnjavaju velike religije? Prilog čitanju kaznene politike svetih tekstova; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, (19) 1 (2012), str. 209-253
  3. Izbor članaka iz: Kazneni zakon Republike Hrvatske (NN 56/2015) + izbor manjeg broja članaka iz: Zakon o kaznenom postupku (NN 152/14) i Zakon o izvršavanju kazne zatvora (NN 150/2013) - objedinjeni dokument s probranim člancima dostupan je na intranetu.;
6. semestar
Izborni NOV 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 3-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 3-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

8. semestar
Izborni pol 4-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 4-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 14. 4. 2020. u 22:07
Krešimir Petković

U punom tekstu obavijesti možete naći obavijest o kolokvijima i ispitima prema kojoj se do daljnjega možete ravnati.

Ukoliko ne dođe do promjene situacije ili naputaka i sugestija na razini sveučilišta ili fakulteta koji bi nam propisali ili otvorili jasne opcije za smisleno održavanje pisane provjere znanja, prvi se kolokvij neće održati elektroničkim putem nego prvi susret kada se fakultet otvori za nastavu. Dakle, i dalje ostajemo pri režimu rada u „izvanrednom stanju“.

Ako fakultet za nastavu bude otvoren predzadnji tjedan nastave, dotad će sva predavanja biti održana elektroničkim putem. U tom slučaju, 1. kolokvij održat će se predzadnji tjedan nastave, a 2. kolokvij posljednji tjedan nastave, kako je i predviđeno silabusom.

Ako slučajno, no što je malo vjerojatno, nastava uživo bude dozvoljena samo posljednji tjedan, održat ćemo u tom susretu prvi kolokvij, a na uredno prijavljenom prvom ispitnom roku oni koji polože prvi kolokvij i budu zadovoljni rezultatom, mogu odgovarati samo gradivo drugog kolokvija. Time se barem omogućuje da se polaganje cjelokupnog gradiva razlomi u dva obroka što je i temeljni smisao kolokvija na ovom kolegiju.

Ukoliko do kraja semestra ne bude redovne nastave, gradivo će se ispitivati u cijelosti na četirima za to predviđenim ispitnim rokovima kako je predviđeno silabusom i režimom kolegija.

Ako protuepidemijske mjere budu trajale i dalje, za vrijeme ispitnih rokova, te nam redovno održavanje ispita bude onemogućeno, bit će održani elektroničkim putem ili će biti supstituirani pisanim esejističkim ispitom. O tome će studenti biti obavješteni kad se za to steknu okolnosti.

Nastavnik do daljnjega prima studentske sugestije za moguće elektroničke načine održavanja ispita koji bi odgovarali kolegiju, omogućili diferencijaciju razina (ne)znanja o gradivu pisanim putem, zadržali razumnu razinu osiguranja akademskog integriteta te bili tehnički izvedivi u skladu s mjerama karantene i politikom sveučilišta i fakulteta.

Popis obavijesti