Skupina novinara i politologa, vođeni prof.dr.sc. Lidijom Kos- Stanišić je u srijedu 22. svibnja 2013. u sklopu terenske nastave kolegija Suvremene civilizacije posjetila Grkokatoličku crkvu i Srpsku pravoslavnu crkvu.
Skupina novinara i politologa, vođeni prof.dr.sc. Lidijom Kos- Stanišić je u srijedu 22. Svibnja 2013. u sklopu terenske nastave kolegija Suvremene civilizacije posjetila Grkokatoličku crkvu i Srpsku pravoslavnu crkvu.
Već u podne su se studenti okupili ispred Grkokatoličke crkve na Gornjem gradu u Ćirilometodskoj ulici. U crkvi ih je dočekao mladi grkokatolički svećenik koji im je održao predavanje o grkokatolicima, njihovom dolasku u Hrvatsku te ih pobliže upoznao s njihovom vjerom i obredom. Tako su studenti naučili kako je Grkokatolička crkva dio Katoličke crkve, te da je najveća razlika između rimokatolika i grkokatolika u obredu. Naime, grkokatolici prakticiraju istočni bizantski obred, a njihovi svećenici ne moraju biti u celibate, ukoliko se vjenčaju prije zaređenja. Osim što su u zajedništvu s rimskim papom, dijele i istu vjeru s Latinskom crkvom, iako zadržavaju različite liturgijske obrede, zakone i običaje, kao i posebnosti svojih teoloških naglasaka, te koriste grčko nazivlje. I uređenje crkve se razlikuje od Rimokatoličke crkve te više sliči pravoslavnoj crkvi. Grkokatolički svećenik je ujedno i objasnio izostanak oltara i značenje pojedinih slika i vrata, ali je i upoznao studente s problemima Grkokatoličke crkve i nemogućnosti da urede i obnove crkvu. Nakon što su studenti odslušali predavanje na Gornjem gradu, spustili su se do Srpske pravoslavne crkve na Cvjetnom trgu.
Ušavši u crkvu mnogi su primijetili kako je nalik Grkokatoličkoj. Uređena je u bizantskom stilu, s karakterističnim ikonostasom, freskama, no bez orgulja, klupa za sjedenje i kipova. Za unutrašnje uređenje crkve zaslužan je uvaženi arhitekt Hermann Bollé. Crkva je nažalost tijekom rata bila uništena i opljačkana no tijekom godina je restaurirana. Slijedilo je predavanje kroz koje su studenti saznali povijesne činjenice vezane uz samu crkvu, pravoslavlje, te način života i običaje. Pravoslavlje je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva, a kao vjera službeno se oformilo 1054. raskolom Crkve na istočnu (pravoslavlje) i zapadnu. Glavna razlika je u priznavanju vrhovnog poglavara crkve, Pape, kojeg pravoslavci ne priznaju. Na spomen pravoslavnog svećenika, prva asocijacija je najčešće brada. A to je bilo i jedno od pitanja koje su student postavili. Naime, prema bradi se mogu razlikovati svećenici od đakona. Svećenici ju imaju, dok đakoni ne. Objašnjenje je praktično, a to je kako na taj način vjernici odmah znaju prepoznati radi li se o svećeniku ili đakonu, i kome da se obrate. Uslijedilo je i pitanje o braku, kojeg svećenici mogu sklopiti, kao i osnovati obitelj.
Autorice: Karla Mršan, Katarina Juričić
Skupina novinara i politologa, vođeni prof.dr.sc. Lidijom Kos- Stanišić je u srijedu 22. svibnja 2013. u sklopu terenske nastave kolegija Suvremene civilizacije posjetila Grkokatoličku crkvu i Srpsku pravoslavnu crkvu. Već u podne su se studenti okupili ispred Grkokatoličke crkve na Gornjem gradu u Ćirilometodskoj ulici. U crkvi ih je dočekao mladi grkokatolički svećenik koji im je održao predavanje o grkokatolicima, njihovom dolasku u Hrvatsku te ih pobliže upoznao s njihovom vjerom i obredom. Tako su studenti naučili kako je Grkokatolička crkva dio Katoličke crkve, te da je najveća razlika između rimokatolika i grkokatolika u obredu. Naime, grkokatolici prakticiraju istočni bizantski obred, a njihovi svećenici ne moraju biti u celibate, ukoliko se vjenčaju prije zaređenja.
Osim što su u zajedništvu s rimskim papom, dijele i istu vjeru s Latinskom crkvom, iako zadržavaju različite liturgijske obrede, zakone i običaje, kao i posebnosti svojih teoloških naglasaka, te koriste grčko nazivlje. I uređenje crkve se razlikuje od Rimokatoličke crkve te više sliči pravoslavnoj crkvi. Grkokatolički svećenik je ujedno i objasnio izostanak oltara i značenje pojedinih slika i vrata, ali je i upoznao studente s problemima Grkokatoličke crkve i nemogućnosti da urede i obnove crkvu. Nakon što su studenti odslušali predavanje na Gornjem gradu, spustili su se do Srpske pravoslavne crkve na Cvjetnom trgu. Ušavši u crkvu mnogi su primijetili kako je nalik Grkokatoličkoj. Uređena je u bizantskom stilu, s karakterističnim ikonostasom, freskama, no bez orgulja, klupa za sjedenje i kipova. Za unutrašnje uređenje crkve zaslužan je uvaženi arhitekt Hermann Bollé. Crkva je nažalost tijekom rata bila uništena i opljačkana no tijekom godina je restaurirana. Slijedilo je predavanje kroz koje su studenti saznali povijesne činjenice vezane uz samu crkvu, pravoslavlje, te način života i običaje.
Pravoslavlje je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva, a kao vjera službeno se oformilo 1054. raskolom Crkve na istočnu (pravoslavlje) i zapadnu. Glavna razlika je u priznavanju vrhovnog poglavara crkve, Pape, kojeg pravoslavci ne priznaju. Na spomen pravoslavnog svećenika, prva asocijacija je najčešće brada. A to je bilo i jedno od pitanja koje su student postavili.
Naime, prema bradi se mogu razlikovati svećenici od đakona. Svećenici ju imaju, dok đakoni ne. Objašnjenje je praktično, a to je kako na taj način vjernici odmah znaju prepoznati radi li se o svećeniku ili đakonu, i kome da se obrate. Uslijedilo je i pitanje o braku, kojeg svećenici mogu sklopiti, kao i osnovati obitelj.
Autorice: Karla Mršan, Katarina Juričić
Pristupačnost
