Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu organiziraju, povodom izlaska knjige „Marksističke teorije međunarodnih odnosa“ (ur. Dejan Jović, biblioteka Političke analize, FPZG, 2018) znanstvenu konferenciju na temu: „Teorije međunarodnih odnosa: kako interpretirati suvremeni svijet“ koja će se održati na Fakultetu političkih znanosti 8. studenoga 2018.

Pozivamo zainteresirane da prijave svoje sudjelovanje, kao i temu izlaganja od 15-ak minuta na ovoj konferenciji, e-mailom prof. dr. sc. Dejanu Joviću: dejan.jovic@fpzg.hr. Uz prijavu naslova, molimo poslati i kratki sažetak (najviše 200 riječi), najkasnije do 17.10.2018.

Konferencijom, koja se održava u okviru ovogodišnjih Politoloških susreta, obilježava se završetak objavljivanja edicije o teorijama međunarodnih odnosa, u kojoj su od 2013. godine izašle ukupno četiri knjige – uz ovu posljednju još i: „Teorije međunarodnih odnosa. Realizam“ (2013, izdavač: Politička kultura, Zagreb), „Liberalne teorije međunarodnih odnosa“ (2014, izdavač FPZG, biblioteka „Političke analize“) i „Konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa“ (2016, izdavač FPZG, „Političke analize“).

Glavni fokus ove konferencije je na pitanju „korisnosti“ teorija međunarodnih odnosa za interpretaciju suvremenih trendova i zbivanja u području međunarodnih odnosa. Središnje istraživačko pitanje jest: mogu li nam teorije međunarodnih odnosa pomoći da razumijemo i objasnimo međunarodnu politiku. Specifična istraživačka pitanja koja tim povodom postavljamo su:

• Kakav je karakter suvremenog međunarodnog (ne)poretka: je li svijet doista anarhičan ili je strukturiran i hijerarhičan?
• Što nam suvremeni realizam, liberalizam, konstruktivizam i marksizam mogu reći o suvremenom svijetu?
• Mogu li teorije međunarodnih odnosa – i u kojoj mjeri – objasniti karakter Europske unije, kao i promjene u vanjskoj politici drugih velikih sila, kao što su SAD, Rusija, Kina i Turska?
• Kakva je korist od teorija međunarodnih odnosa za oblikovanje i razumijevanje vanjskih politika malih zemalja, poput Hrvatske i zemalja iz njenog neposrednog susjedstva?
• Imaju li postojeće teorije ozbiljnijih nedostataka ili „praznina“, koje bi trebalo razmotriti i eventualno „popuniti“ razvijanjem novih teorijskih doprinosa?
• Kakvo je stanje discipline, tj. studiranja teorija međunarodnih odnosa u Hrvatskoj i u globalnim okvirima?

Konferencija će biti uspješna ako – uz analizu postojećeg stanja discipline – uspije identificirati teme za jednu novu istraživačku agendu u području studija međunarodnih odnosa, a posebno u vezi s teorijama međunarodnih odnosa. Očekujemo da ona posluži kao poticaj za nove članke, a možda i knjige, koje bi mogle nastati na temelju dosad obavljenog posla.

S obzirom na kratkoću vremena koje je preostalo do održavanja konferencije, organizatori ne očekuju da sudionici na konferenciji predstave dovršene članke, ali bi željeli da razmotre mogućnost pisanja znanstvenih i stručnih radova na ove teme u neposrednoj budućnosti. Časopisi Anali Hrvatskoj politološkog društva i Politička misao, čiji su izdavači organizatori ove konferencije pozivaju sudionike da takve članke pošalju na razmatranje uredništvima ta dva časopisa. U Hrvatskoj izlazi, također, i časopis Croatian International Relations Review, kojemu je izdavač Institut za razvoj i međunarodne odnose, koji je također prikladno mjesto za razvoj ove discipline. Sva tri časopisa su uključeni u Scopus, a Politička misao i CIRR i u Web of Science.