Jezik | Language: HRV ENG
Objavljeno: 22. 5. 2014. u 12:00
Administrator
Biblioteka Politička misao u suradnji s Centrom za europske studije Fakulteta političkih znanosti, Francuskim institutom u Hrvatskoj, Nacionalnim centrom za knjigu iz Pariza, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Hrvatskom udrugom za europske studije, objavila je novi naslov:

Biblioteka Politička misao u suradnji s Centrom za europske studije Fakulteta političkih znanosti, Francuskim institutom u Hrvatskoj, Nacionalnim centrom za knjigu iz Pariza, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Hrvatskom udrugom za europske studije, objavila je novi naslov: Jean PICQ, Povijest države u Europi - Vlast, pravda i pravo od srednjega vijeka do naših dana, prijevod sveučilišnog udžbenika objavljenog na Sciences Po (Pariz). 

 

Riječ je udžbeniku namijenjenom prije svega preddiplomskim studentima kolegija Država i ustav, ali i drugim studentima politologije, prava, teologije i drugih disciplina. Na 600 stranica s brojnim kartama i prilozima, ovaj sveučilišni udžbenik obuhvaća 23 poglavlja, podijeljenih u 6 dijelova: 

1. Na izvorima Europe, prava i država (Na izvorima Europe i države. Jeruzalem, Atena i Rim; Suverenost i teološko-političko pitanje. Od Konstantina do Karla Velikog), 

2. Nastanak država. Europa u doba zapadnoga srednjovjekovnog kršćanstva, 1000.-1500. (Crkva i kontrola nasilja. Papinstvo kao prototip države; Pravda i pravo. Prvi temelji države u Engleskoj u vrijeme Plantageneta; Država Kapetovića. Pravda i temeljni zakoni Francuskoga kraljevstva; Španjolska kraljevstva i Poljska. Upravljanje različitošću; Od Marsilija Padovanskog do Machiavellija. Osporavanja unutar Crkve, afirmacija država i stvaranje nove političke misli),

3. Afirmacija država. Europa vjerskih ratova, 1517.-1648. (Sveto Rimsko Carstvo Njemačkoga Naroda. Reformacija i njezine posljedice; Država pravde u Francuskoj uzdrmana vjerskim ratovima; Inkvizicija, čistoća krvi i prava naroda. Španjolska u zlatno doba; Poljska od tolerancije prema netoleranciji; Afirmacija ustavne države u Engleskoj. Od Peticije o pravima do parlamentarnog ustroja),

4. Državni razlozi. Europska ravnoteža, 1848.-1815. (Prosvjetiteljstvo, državni razlozi i europska ravnoteža; Nizozemsko zlatno doba. Ujedinjene nizozemske provincije; Francuska u doba Burbonaca. Država financija i reda; Prosvijećeni apsolutizam Habsburške monarhije u 18. st.; Revolucije za ljudska prava u Francuskoj i SAD-u), 

5. Konfrontacija država. Europa nacionalizama i totalitarizama, 1815.-1945. (Romantizam, nacionalna država i nacionalnosti. Njemačka i dvojna Austro-Ugarska Monarhija; Liberalna država; Totalitarne države), 

6. Pacifikacija država. Europa od 1950. do naših dana (Obnova ljudskih prava i povratak pravne države u Europu; Države, njihova suverenost i njihovo pravu u europskoj izgradnji; Obnavljanje oblika države). 

 

Hrvatskim će čitateljima ova knjiga ponuditi obilje važnih uvida za razumijevanje političke povijesti Europe, a posebno za razumijevanje povijesti temeljne političke institucije – države.  Za sve europske nacije, pa tako i za hrvatsku – čiji je identitet oblikovan u okrilju zapadnoga kršćanstva i koja se stoljećima nalazila na politički i vojno zahtjevnom području, naciju koja je oblikovala svoju državnost i, konačno, nacionalnu državu (ako prihvatimo da nacija može postojati prije države putem zajedničke povijesti, kulture i etničke povezanosti, kako pojašnjava Ivan Prpić u kritici Plessnerova pojma nacije) u srednjoeuropskom i euromediteranskom kulturnom, gospodarskom, pravnom i političkom okruženju, graničeći i istovremeno dijelom nastanjujući Osmansko carstvo (područja koja se posljednjih desetak godina u pojedinim medijskim i političkim krugovima ponekad nazivaju "zapadnim Balkanom"), formiranje temeljnih političkih institucija nezaobilazno je povezano s ukupnim europskim razvojem. U tome razvoju, kako briljantno pokazuje Jean Picq, važnu ulogu imaju korijeni Europe ‒ Jeruzalem, Atena i Rim, potom srednjovjekovno kršćanstvo, papinstvo, talijanska renesansa, reformacija, prosvjetiteljstvo, revolucije i stvaranje političkih ideologija XIX. i XX. stoljeća, a napose novi politički projekt Europske unije – koja je novis generis među političkim porecima kakve smo prije njezina nastanka poznavali (Wolfgang Wessels).

Povratak ad fontes Europe, njezinih političkih i pravnih institucija, nije anakroni pokušaj oživljavanja kakve zaboravljene i daleke povijesti, povijesti koja je „samo njihova“ i koja više ne sudjeluje u europskom političkom životu ili u suvremenim političko-ekonomskim gibanjima našega kontinenta. Sasvim suprotno, razumijevajući povijesnu logiku nastanka političkih i pravnih institucija, postajemo sposobni jasno razlučivati političke i ekonomske procese koji svakodnevno oblikuju živote stotina milijuna građana Europske unije i onoga što čini temelj povezanosti europskih nacija u osjećaju „biti Europljaninom“. 

Popis obavijesti
Obavijesti
Objavljeno: prije 28 minuta
Uređeno: prije 27 minuta
Toni Kliškić

Objavljene su preliminarne rang liste za upis u 1. godinu diplomskog studija Novinarstva, diplomskog studija Politologije, diplomskog studija Politologije, smjer Nacionalna sigurnost i diplomskog studija Master of European Studies na Fakultetu političkih znanosti u akademskoj godini 2020./2021. Rang listama možete pristupiti na poveznicama:

DIPLOMSKI STUDIJ NOVINARSTVO

DIPLOMSKI STUDIJ POLITOLOGIJA

DIPLOMSKI STUDIJ POLITOLOGIJA, SMJER NACIONALNA SIGURNOST

DIPLOMSKI STUDIJ MASTER OF EUROPEAN STUDIES

Objavljeno: 18. 9. 2020. u 11:45
Uređeno: 18. 9. 2020. u 11:52
Nika Jelavić
FISIP Summer Course 2020: A Glimpse...

Fakultet društvenih i političkih znanosti Sveučilišta Diponegoro organizira međunarodnu online ljetnu školu „Uvid u društvenu, političku i kulturnu dinamiku Indonezije“ s desetak različitih tematskih skupina. Ljetna škola održat će se od 19. do 30. listopada 2020. Sudjelovanje je besplatno, a organizator izdaje certifikat za sudjelovanje svim sudionicima. Prijavu možete izvršiti putem registracijskog obrasca.

Sveučilište Diponegoro državno je sveučilište koje se nalazi u gradu Semarangu (sedmi grad po veličini u Indoneziji u čijem metropolitanskom području živi više od šest milijuna stanovnika) na središnjoj Javi i spada u kategoriju prominentnih indonezijskih sveučilišta (kojih u zemlji ima više od 4000).

Objavljeno: 14. 9. 2020. u 11:12
Uređeno: 14. 9. 2020. u 11:17
Toni Kliškić

N A T J E Č A J

za upis na sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji

Sigurnosna politika Republike Hrvatske u akademskoj godini 2020./2021.

za stjecanje akademskog naziva sveučilišni specijalist/specijalistica za nacionalnu sigurnost

voditelj: prof. dr. Siniša Tatalović

I. Opći uvjeti i kriteriji upisa na studij:

  • Diplomirani novinari/magistri novinarstva, diplomirani politolozi/ magistri politologije
  • Pristupnici koji su završili sveučilišni dodiplomski (četverogodišnji predbolonjski) ili diplomski studij (petogodišnji bolonjski) na nekom od fakulteta društvenih ili humanističkih znanosti u RH
  • Pristupnici koji su završili sveučilišni dodiplomski (četverogodišnji predbolonjski) ili diplomski studij (petogodišnji bolonjski) na nekom od fakulteta društvenih ili humanističkih znanosti u inozemstvu, a diploma im je priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske. Pristupnik koji je stekao diplomu o završenom diplomskom, odnosno dodiplomskom sveučilišnom studiju na sveučilištu u inozemstvu dužan je o svom trošku pribaviti i nakon prijave na natječaj dostaviti Stručnom vijeću studija rješenje nadležnog tijela o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije i priznavanja razdoblja studija, odnosno ECTS bodova, u svrhu upisa na odabrani specijalistički studij.
  • Prednost pri upisu imat će pristupnici s boljim ocjenama tijekom prethodnog studija
Objavljeno: 31. 8. 2020. u 13:27
Uređeno: 11. 9. 2020. u 08:45
Toni Kliškić

Kandidati za upis na diplomski studij Master of European Studies ne polažu prijemni ispit. Na Natječaj se mogu  prijaviti:

  1. studenti koji su završili preddiplomski studij na kojem su ostvarili najmanje 240 ECTS-a;
  2. diplomirani studenti četverogodišnjih sveučilišnih dodiplomskih studija društvenih ili humanističkih znanosti u RH;
  3. diplomirani studenti četverogodišnjih sveučilišnih dodiplomskih društvenih ili humanističkih znanosti koji su završili studij u inozemstvu, a diploma im je priznata u RH (nostrifikacija Sveučilišta u Zagrebu). Primaju se prijave na natječaj s potvrdom o predaji zahtjeva za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija koju izdaje Ured za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija  Sveučilišta u Zagrebu na zahtjev stranke;
Objavljeno: 16. 7. 2020. u 14:14
Uređeno: 16. 7. 2020. u 15:36
Toni Kliškić

Uslijed posebnih okolnosti tijekom predmetne akademske godine uzrokovanih pandemijom COVID 19 i potresom u Zagrebu na Fakultetu političkih znanosti će se održati izvanredni ispitni rok u periodu od 14. do 25. rujna 2020.

Više informacija možete pronaći na poveznici.

Objavljeno: 25. 10. 2018. u 15:30
Uređeno: 11. 12. 2018. u 08:41
Ana Kuharić

 

Upozorenje - pada žbuka (fasada)!Upozoravamo da je dana 3. svibnja 2018. godine u 15,00 sati sa zgrade Fakulteta u Lepušićevoj ulici 6 na pločnik pao dio žbuke odnosno fasade, te da postoji realna opasnost da se isto ponovi u narednom periodu. S ciljem izbjegavanja potencijalne opasnosti za živote studenata, zaposlenika te ostalih građana, Fakultet je pokrenuo postupak sanacije zgrade, no do postavljanja sigurnosnog tunela za prolaz pješaka, potrebno je izbjegavati kretanje i zadržavanje na označenim mjestima.