Jezik | Language: HRV ENG
Upisi

FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, 10000 Zagreb, Lepušićeva 6, tel.01/464- 2000, faks: 01/4655-316, žiro-račun kod Zagrebačke banke IBAN: HR1423600001101217644, web: www.fpzg.unizg.hr, e-mail: dekanat@fpzg.hr


Objavljeno: 9. 10. 2014. u 15:20
Vlatka Paunovic

Opće informacije o prijemnom ispitu za upis u diplomski studij novinarstva za akademsku godinu 2014./2015. možete pročitati u nastavku obavijesti.

 

  1. Testove sastavlja Povjerenstvo za provedbu prijemnog ispita u suradnji s Centrom za psihodijagnostičke instrumente pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Centru će biti povjerena izrada konačne tehničke forme testova kako bi se mogli obrađivati putem optičkog čitača, kao i obrada rezultata. Tehnički dio provedbe povjeren je prof. dr. sc. Damiru Ljubotini.
  2. Prijemni ispit sastojat će se od dva dijela:
    1. dio:       (60 pitanja)

Test profesionalnih znanja 

  1. dio:       (160 pitanja)

a)    Test aktualne informiranosti  (50 pitanja)

b)    Test rječnika stranih riječi (30 pitanja)

c)     Test  stranih izraza i frazema (30 pitanja)

d)    Test gramatike i pravopisa hrvatskog jezika (50 pitanja)

Testovi se rade po modelu pitanja višestrukog izbora. Ukupni broj je 220 pitanja.

Predviđeno vrijeme pisanja je 90 minuta za prvi i 100 minuta za drugi dio sa stankom od 30 minuta između prvog i drugog dijela.

U ukupnom rezultatu prijemnog ispita prvi i drugi dio imaju po 50 % udjela u uspjehu. Kako je različit broj pitanja u svakom od njih to znači da je vrijednost svakog pitanja iz prvog dijela veća od pojedinačnog pitanja u drugom dijelu u omjeru 1: 2,66.

  1. Prijemni ispit za ak. god. 2014./15. bit će proveden 19. rujna 2014. godine. Obrada rezultata očekuje se unutar 48 sati od ispita. Nakon toga se sastavlja konačna rang lista razredbenog postupka sukladno postignuću kandidata u pogledu njihovih ocjena s preddiplomskog studija (koje nose 40% od ukupnog rezultata) i uspjeha na prijemnom ispitu (koji nosi 60% od ukupnog rezultata). Žalbeni rok počinje odmah po objavi rang liste i bit će otvoren 48 sati. Po završetku žalbenog roka, započinju upisi u Diplomski studij novinarstva.
  2. U prvom dijelu prijemnog ispita (Test profesionalnih znanja) bit će propitano samo temeljno znanje iz preddiplomskog studija novinarstva i odnosa s javnošću, a koje je relevantno za upis diplomskog studija. Za pitanja su zaduženi članovi Povjerenstva.  
  3. Maksimalni broj stranica literature za pripremu prvog dijela prijemnog ispita (test profesionalnih znanja) nije službeno nigdje određena. Budući da je riječ o prijemnom za diplomsku razinu, Povjerenstvo je temeljem preporuke za literaturu na preddiplomskoj razini (max. 450 stranica po ispitu), odlučilo da će maksimalni broj stranica za prijemni ispit za diplomsku razinu biti oko 600 stranica. U tom smislu, Povjerenstvo je odredilo sljedeću literaturu:

 

 

 

  1.   Peruško, Zrinjka (ur.): Uvod u medije, Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.

Izabrana poglavlja: ( 148 stranica)

a)    Peruško, Zrinjka: Što su mediji? (str. 15-41)

b)    Vilović, Gordana: Novine (65-87)

c)     Perišin, Tena: Televizija (141-173)

d)    Prelog, Nenad: Novi mediji i novinstvo na internetu (203-219)

e)    Skoko, Božo: Mediji i odnosi s javnošću – međusobna potpora ili prijetnja (315-333)

f)     Mali medijski rječnik (333-353)

 

  1. Briggs, Asa, Burke, Peter: Socijalna povijest medija, Pelago, Zagreb, 2011.

Izabrana poglavlja: ( 80 stranica)

a)    Medijske konvergencije (str. 279-324)

b)    U cyber svijetu i izvan njega (324-359)

 

  1. Peterlić, Ante: Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.

Izabrana poglavlja: ( 90 stranica)

a)    Oblici filmskog zapisa (str. 55-122)

b)    Montaža (137-160)

  1. Malović, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden marketing, Zagreb, 2005.

Izabrana poglavlja:  ( 152 stranice)

a)    Profesija novinar (str. 47-90)

b)    Umijeće izvještavanja (167-276)

  1. Perišin, Tena: Televizijske vijesti, Naklada Medijska istraživanja, Zagreb, 2010.

Izabrana poglavlja:  ( 49 stranica)

a)    Digitalne vijesti (str. 203-226)

b)    Pojmovnik (227-253)

  1. McNair, Brian: Uvod u političku komunikaciju, Biblioteka Politička misao, FPZg, 2003.

Izabrana poglavlja: ( 44 stranice)

a)    Politika u doba medijskog posredovanja   (str. 11-22)

b)    Politika, demokracija, mediji      (23-34)

c)     Politički mediji  (51-73)

 

 

  1. Mučalo, Marina: Radio – medij 20. stoljeća, AGM, Zagreb, 2010.

Izabrana poglavlja: (62 stranice)

a)    Društvena uloga radija (str. 161-191)

b)    Radio u doba televizije (str. 258-290)

 

  1. Članovi Povjerenstva pripremno su izradili niz oglednih pitanja za prvi dio ispita, a uz njih su dani i primjeri pitanja iz testova za drugi dio ispita (u prilogu). Spomenuta pitanja neće biti dio konačne verzije prijemnog ispita.

 

 

Ogledna pitanja za prijemni ispit:

1. dio – profesionalna znanja:

 Pluralistički model publike Denisa McQuaila podrazumijeva:

a)    jedinstvenu publiku bez podjela

b)    ograničenu unutarnju diverzirfikaciju

c)     jedinstvo u raznolikosti mnogobrojne publike

d)    fragmentaciju i dezintegraciju središnjeg programa

e)    mnogobrojnost jedinstvene publike

Prema Kunzciku i Zipfel, komunikacijska eksplozija započinje:

a)    pojavom interneta

b)    pojavom društvenih mreža

c)     izumom parnog stroja

d)    izumom pisma

e)    pojavom Gutenbergove Biblije

Komunikatori u masovnoj komunikaciji prema Hiebert, Ungarait i Bohnu su

a)    novinari i vlasnici medija

b)    urednici i novinari medija

c)      vlasnici i medijski menadžeri

d)    specijalizirana i kompetitivna organizacija medija

e)    specijalizirana redakcijska struktura

 

Prva licencirana radijska postaja u Hrvatskoj bio je:

a)    Radio Dubrovnik

b)    Radio Osijek

c)     Radio Sljeme

d)    Radio Zagreb

e)    Radio Sabor

 

Prvo eksperimentalno emitiranje glazbe i govora u svijetu počelo je:

a)    krajem 18. stoljeća

b)    početkom 19. stoljeća

c)     krajem 19. stoljeća

d)    početkom 20. stoljeća

e)    sredinom 20. stoljeća

 

Glavni akteri korupcijskog skandala koji je 1959. otkriven u  američkoj radiofoniji bili su:

a)    vlasnici  TV postaja

b)    anonimni slušatelji

c)     radijski voditelji

d)    lokalni političari

e)    lokalni diskografi

Usluge tiskovnih agenata u SAD-u, kao preteča stručnjaka za odnose s javnošću, najprije su koristili:

a)    Vojska i političke stranke

b)    Industrija zabave i željeznica

c)     Automobilska industrija i željeznica

d)    Filmska industrija i industrija zabave

e)    Američki predsjednik i vojska

 

       Dubinski kadar  postiže se:

a)    širokokutnim objektivom

b)    srednjim objektivom

c)     uskokutnim objektivom

d)    objektivom „riblje oko“

e)    pravokutnim objektivom

 

Uvriježena kratica za sustav televizijske razmjene međunarodnih vijesti je

a)            VISNEWS

b)            EVN

c)            EBU

d)            APTN

e)            WTN

FEATURE u televizijskom novinarstvu je:

a)    kraća reportaža

b)    izvještaj

c)     dosjetka

d)    intervju

e)    prilog

Najmanja dinamička jedinica filma je:

a)    plan

b)    kadar

c)     rakurs

d)    frem

e)    sekunda

 

Poseban elektronički uređaj za mjerenje gledanosti televizijskog programa naziva se

a)    tvmetar

b)    mediameter

c)     peoplemetar

d)    audiencemetar

e)    demometar

 

Prvo profesionalno radno mjesto u odnosima s javnošću u politici u Hrvatskoj otvoreno je:

a)    1964.

b)    1989.

c)     1990.

d)    1992.

e)    2000.

 

Hipoteza o determinizmu Barbare Baerns bavi se odnosima:

a)    Politike i odnosa s javnošću

b)    Oglašavanja i odnosa s javnošću

c)    Novinarstva i odnosa s javnošću

d)    Propagande i odnosa s javnošću

e)    Glasnogovornika i institucije

 

Koja funkcija ne spada među funkcije medija u „idealnotipskim“ demokratskim društvima po Brianu McNairu:

 

a)    Informirati i obrazovati

b)    pružati platformu za javni politički diskurs

c)    davati publicitet državnim i političkim institucijama

d)    biti kanal za zagovaranje političkih stajališta

e)    politički prosvjećivati građanstvo

 

„Proizvodnju pristanka“ kao zasebno umijeće u kojem političari kombiniraju tehnike socijalne psihologije s golemim utjecajem masovnih medija definirao je:

a)    Daniel Boorstin

b)    Walter Lippmann

c)    Edward L. Bernays

d)    Michael Kunczik

e)    John Street

 

Edmund Burke još krajem 18. stoljeća medije je opisao kao:

a)    Sedmu silu

b)    Četvrtu vlast

c)    Pse čuvare demokracije

d)    Petu kolonu

e)    Poslušne psiće politike

 

 

2. dio – jezične kompetencije i ostale bitne sposobnosti za uspješnost u profesiji:

 

Test aktualne informiranosti

 

Testom se ispituje poznavanje informacija dostupnih u tiskanim i elektronskim medijima u proteklih 3-5 godina. Od kandidata se očekuje da prate i razumiju važne društveno-političke događaje u suvremenom svijetu. Informacije se odnose na područja domaće i vanjske politike, ekonomije, kulture, znanosti, sporta, važne događaje te značajne osobe koje su obilježile navedeno razdoblje. Test je usmjeren na relevantne događaje i informacije koje su bitne za neko od navedenih područja.

Izvori ovih informacija jesu različiti elektronski i tiskani mediji, te svi drugi izvori koji najčešće ne spadaju u klasične izvore informacije poput enciklopedija, leksikona, udžbenika i sl. Predmet mjerenja se ne odnosi na neki specifični oblik znanja ili neko određeno područje, već ukazuje na kontinuirano praćenje događaja u svijetu u kojemu živimo.

 

Primjeri zadataka: 

Olimpijske igre 2008. godine održane su u:

a) Pekingu

b) Moskvi

c) Seulu

d) Ateni

e) Torinu

 

Predsjednik/predsjednica Sabora Republike Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2011. godine bio/bila je:

a) Vladimir Šeks

b) Jadranka Kosor

c) Luka Bebić

d) Josip Friščić

e) Boris Šprem

 

 

Test rječnika stranih riječi

 

Testom rječnika ispituje se poznavanje stranih riječi koje se koriste u svakodnevnom govoru. Od ispitanika se očekuje da poznaje značenje riječi koje se koriste u pisanoj i govornoj komunikaciji a koje su stranog porijekla. Test se sastoji od zadataka u kojima je navedena po jedna riječ, a ispod nje 5 mogućih značenja te riječi, od kojih samo jedno ispravno opisuje značenje zadane riječi. Potrebno je odabrati jedan odgovor koji opisuje značenje zadane riječi.

 

Primjeri zadataka:

 

TRANZICIJA je:

a) pomak

b) putovanje

c) stanje

d) siromaštvo

e) prijelaz

 

DISTINKCIJA je:

a) značajka

b) razlika

c) obilježje

d) prednost

e) nedostatak

 

 

Test stranih izraza i frazema

 

Testom stranih izraza i frazema ispituje se poznavanje i razumijevanje značenja različitih  izraza (fraza ili frazema) koji se koriste u svakodnevnom govoru. Od ispitanika se očekuje da imaju razvijeno opće obrazovanje, odnosno da znaju i razumiju različite izraze čije značenje su mogli usvojiti kroz formalno obrazovanje, ali i kroz čitanje različitih vrsta stručnih tekstova te književnih djela. Test se sastoji se od zadatka s pet ponuđenih odgovora od kojih je samo jedan točan. U pojedinim zadacima treba odabrati jedan od pet ponuđenih gotovih izraza/frazema koji imaju neko zadano značenje, dok je u pojedinim zadacima uz zadani gotovi izraz/frazem potrebno odabrati njegovo značenje između pet ponuđenih značenja.

 

Primjeri zadataka:

 

Izraz Sizifov posao u rečenici Pisanje te knjige bit će ti Sizifov posao ima značenje:

a)  naporan posao

b)  zanimljiv posao

c)  uzaludan posao

d)  nevažan posao

e)  dugotrajan posao

 

Izraz quo vadis ima značenje:

a) kuda ideš?

b) od kuda dolaziš?

c) koliko tražiš?

d) koga tražiš?

e) što želiš?

 

 

Test pravopisa i gramatike

 

Testom se ispituje poznavanje pravopisa i gramatike hrvatskog standardnog jezika. Zadaci su podijeljeni u dvije skupine. Od ispitanika se očekuje da poznaje i umije primjenjivati u pisanoj i govornoj komunikaciji pravila hrvatskog standardnog jezika. Prvu skupinu sačinjavaju zadaci višestrukog izbora, a zadatak ispitanika je odabrati odgovor koji smatra ispravnim. Druga skupina zadataka sastoji se od niza tvrdnji, a uz svaku tvrdnju navedeni su odgovori T (točno), N (netočno) i NZ (ne znam). Zadatak ispitanika je, ako je tvrdnja točna, u listu za odgovore odabrati odgovor T (TOČNO), ako je tvrdnja netočna, u listu za odgovore trebate odabrati odgovor N (NETOČNO). Ako ne znate odgovor ili niste sigurni koji biste odgovor odabrali, u listu za odgovore odaberite odgovor NZ (ne znam).

 

Primjeri zadataka:

 

U kojem su nizu obje riječi pravilno napisane?

a) cvjet, ispovjednik

b) riješenje, ozljeđivati

c) vijest, dijete

d) cjev, riječ

e) pobijeda, tijesno

 

Za sljedeću tvrdnju označite je li u pravopisnom / gramatičkom smislu točna ili netočna:

 

Vokativ prezimena Perić, kad se odnosi na muškarca, glasi: Periću.            T    N    NZ

Popis obavijesti
Repozitorij