Jezik | Language: HRV ENG
Plan i program

Struktura i organizacija doktorskog studija 

Poslijediplomski doktorski studij “Komparativna politika” je trogodišnji studij s punim radnim vremenom.

Za redovne studente koji imaju akademsko zvanje magistra znanosti i sveučilišnog specijalista na znanstvenom polju politologije studij može trajati kraće, ali ne manje od dvije godine. Svaki takav slučaj rješavat će Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika” pojedinačno, na temelju uvida u nastavne programe poslijediplomskih studija koje je polaznik završio.

 

Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula, broj nastavnih sati i sustav ECTS bodova

Nastavni plan sastoji se od šest obveznih i tri izborna predmeta. U svakome semestru polaznici upisuju po dva obvezna i po jedan izborni predmet. U trećem semestru polaznici se opredjeljuju između dvaju programskih modula - “Komparativne javne politike” i “Međunarodni odnosi i nacionalna sigurnost” - te biraju dva obvezna predmeta iz modula za koji su se opredijelili i jedan izborni predmeta iz programskog modula koji su odabrali, iz drugoga programskog modula u trećem semestru ili među predmetima s drugih doktorskih studija. Zbog tih se razloga u popisu nalazi osam obveznih predmeta, a upisuje se šest. Ako polaznici odaberu modul “Komparativne javne politike” upisuju obvezne predmete 5 i 6, a ako odaberu modul “Međunarodni odnosi i nacionalna sigurnost” upisuju obvezne predmete 7 i 8. Izborni predmeti u prvome i drugom semestru nastave koncipirani su tako da pokrivaju nastavno područje regionalnih komparativnih politika Srednje i Jugoistočne Europe, te tako čine poseban programski modul area studies unutar doktorskog programa.

 

NASTAVNI PLAN ZA AK. GOD. 2011/2012. i 2012/2013.

 

Raspored obveznih i izbornih predmeta po semestrima 

Prvi semestar – ljetni semestar ak. god. 2011/2012.

Prof. dr. sc. Mirjana Kasapović 
Metodologija komparativne politike: dizajn i metode istraživanja 

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Ivan Rimac 
Metode istraživanja politike

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina
Krize u socijalizmu. Srednja i Jugoistočna Europa od 1945. do 1991.

30 sati

6 ECTS

Doc. dr. sc. Goran Čular
Političke stranke i stranački sustavi Srednje i Jugoistočne Europe

30 sati

6 ECTS

Izborni kolegij iz drugih doktorskih programa

 

6 ECTS

Ukupna nastava

90 sati

20 ECTS

 

Drugi semestar - zimski semestar ak. god. 2012/2013.

Prof. dr. sc. Nenad Zakošek, prof. dr. sc. Tihomir Cipek
Diktature, demokracije i defektne demokracije u Europi 20. i 21. st.

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Vladimir Vujčić 
Politička kultura i demokracija: komparativni pristup

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Tihomir Cipek
Demokratska tranzicija i povijesno naslijeđe: slučaj Češke, Poljske i Rusije

30 sati

6 ECTS

Prof. dr. sc. Nenad Zakošek, prof. dr. sc. Mirjana Kasapović
Politički sustavi i politike Srbije i Bosne i Hercegovine

30 sati

6 ECTS

Izborni kolegij iz drugih doktorskih programa

 

6 ECTS

Ukupna nastava

90 sati

20 ECTS

 

Treći semestar: Programski modul “Komparativne javne politike” - ljetni semestar ak. god. 2012/2013.

Prof . dr . sc . Zdravko Petak
Komparativne javne politike: pristupi

30 sati

7 ECTS

Prof . dr . sc . Ivan Grdešić 
Vrednovanje javnih politika

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, dr. sc. Paul Stubbs 
Komparativne europske socijalne politike

30 sati

6 ECTS

Doc. dr. sc. Tihomir Žiljak

Obrazovna politika

30 sati

6 ECTS

Izborni kolegij iz drugih doktorskih programa

 

6 ECTS

Ukupna nastava

90 sati

20 ECTS

 

Treći semestar: Programski modul “Međunarodni odnosi i nacionalna sigurnost” - ljetni semestar ak. god. 2012/2013. 

Prof. dr. sc. Dejan Jović

Teorije međunarodnih odnosa

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Siniša Tatalović

Komparativne sigurnosne politike

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta

Politike i ne-politike Europske Unije

30 sati

6 ECTS

Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila

Policija, vojska i sigurnosne službe

30 sati

6 ECTS

Izborni kolegij iz drugih doktorskih programa

 

6 ECTS

Ukupna nastava

90 sati

20 ECTS

 

Popis obveznih kolegija u prva tri semestra Studija

Prof. dr. sc. Mirjana Kasapović 
Metodologija komparativne politike: dizajn i metode istraživanja 

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Ivan Rimac 
Metode istraživanja politike

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Nenad Zakošek, prof. dr. sc. Tihomir Cipek
Diktature, demokracije i defektne demokracije u Europi 20. i 21. st.

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Vladimir Vujčić 
Politička kultura i demokracija: komparativni pristup

30 sati

7 ECTS

Prof . dr . sc . Zdravko Petak
Komparativne javne politike: pristupi

30 sati

7 ECTS

Prof . dr . sc . Ivan Grdešić 
Vrednovanje javnih politika

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Dejan Jović

Teorije međunarodnih odnosa

30 sati

7 ECTS

Prof. dr. sc. Siniša Tatalović

Komparativne sigurnosne politike

30 sati

7 ECTS

Ukupna nastava iz obveznih predmeta

180 sati

42 ECTS

 

Popis izbornih kolegija u prva tri semestra Studija

Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina
Krize u socijalizmu. Srednja i Jugoistočna Europa od 1945. do 1991.

30 sati

6 ECTS

Doc. dr. sc. Goran Čular
Političke stranke i stranački sustavi Srednje i Jugoistočne Europe

30 sati

6 ECTS

Prof. dr. sc. Tihomir Cipek
Demokratska tranzicija i povijesno naslijeđe: slučaj Češke, Poljske i Rusije

30 sati

6 ECTS

Prof. dr. sc. Nenad Zakošek, prof. dr. sc. Mirjana Kasapović
Politički sustavi i politike Srbije i Bosne i Hercegovine

30 sati

6 ECTS

Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, dr. sc. Paul Stubbs 
Komparativne europske socijalne politike

30 sati

6 ECTS

Doc. dr. sc. Tihomir Žiljak

Obrazovna politika

30 sati

6 ECTS

Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta

Politike i ne-politike Europske Unije

30 sati

6 ECTS

Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila

Policija, vojska i sigurnosne službe

30 sati

6 ECTS

Izborni kolegij iz drugih doktorskih programa

 

6 ECTS

Ukupna nastava iz izbornih predmeta

90 sati

18 ECTS

 

Obvezne i izborne aktivnosti i njihovo bodovanje

 

Obvezne aktivnosti                                                                                    ECTS

 

Ispiti iz obveznih predmeta                                                                              42

 

Ispiti iz izbornih predmeta                                                                               18

 

Seminarski rad iz metodologije istraživanja                                                       5

s područja disertacije                      

 

Nacrt znanstvenog istraživanja s područja disertacije                                          5

 

Pojedinačne konzultacije s mentorom                                                                8 

 

Obuhvatni doktorski ispit iz komparativne politike                                              12

 

Izrada završnoga nacrta doktorske disertacije i obrana                                      15 

pred stručnim povjerenstvom na doktorskoj konferenciji

 

Izrada i obrana doktorske disertacije                                                                45

-------------------------------------------------------------------------------------------------

Ukupno                                                                                                      150

 

Izborne aktivnosti                                                                                     ECTS

 

Objavljivanje autorskoga ili koautorskog rada u

znanstvenom časopisu ili drugoj znanstvenoj publikaciji                                     15

 

Prezentacija autorskoga ili koautorskoga znanstvenog                                         4

rada na znanstvenoj radionici ili tribini Odsjeka za

komparativnu politiku, znanstveno-istraživačkog programa

“Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi” ili Hrvatskoga

politološkog društva

 

Sudjelovanje na znanstvenom skupu s vlastitim                                                 6

izlaganjem u Hrvatskoj

 

Sudjelovanjem na  znanstvenom skupu s vlastitim                                            10

izlaganjem u inozemstvu

 

Sudjelovanje u prediplomskoj nastavi                                                               5

 

Sudjelovanje u radu ljetnih škola ili tečajeva                                                    10       

iz komparativne politike ili političke znanosti                               

u zemlji ili inozemstvu (jedna škola ili tečaj = 10 ECTS,

dvije škole ili tečaja = 20 ECTS itd.)

-------------------------------------------------------------------------------------------------

Ukupno                                                                                                        50

 

 

Od izbornih aktivnosti što su navedene u prethodnoj tablici, a koje ukupno donose 50 ECTS bodova, polaznici su dužni prikupiti 30 ECTS bodova. Polaznici pritom slobodno biraju izborne aktivnosti i načine na koji će prikupiti 30 bodova. Bodovi prikupljeni izbornim aktivnostima mogu se prenositi iz semestra u semestar: polaznici mogu u nekom semestru prikupiti više bodova nego što im je potrebno i višak bodova mogu prenijeti u slijedeći semestar gdje im se uračunava u kvotu bodova koje moraju prikupiti u tom semestru..

 

Režim studiranja i obveze studenata

Prvi semestar

U prvom smestru polaznici moraju prikupiti 30 bodova tako da polože ispite iz dva obvezna (14 ECTS) i najmanje jednoga izbornog predmeta (6 ECTS), da napišu seminarski iz metodologije istraživanja sa širega tematskog područja disertacije (5 ECTS), da pri kraju prvoga semestra odaberu mentora ili mentoricu i obave prve konzultacije (1 ECTS), te da ispune neku od izbornih aktivnosti (najmanje 4 ECTS). Polaznici mogu prikupiti potreban broj bodova i tako da umjesto ispunjavanja izbornih aktivnosti polože ispite iz dva (12 ECTS) ili tri izborna kolegija (18 ECTS). Ako prikupe više od 30 bodova, višak bodova prenose u drugi semestar.

 

Drugi semestar

U drugom semestru polaznici moraju prikupiti 30 ECTS bodova , tako da polo ž e ispite iz dva obvezna (14 ECTS ) i najmanje jednoga izbornog predmeta (6 ECTS ), da obave pro š irene konzultacije s mentorom ili mentoricom (2 ECTS ) te da ispune neku od izbornih aktivnosti ( najmanje 8 ECTS ). Polaznici mogu prikupiti potreban broj bodova i tako da umjesto ispunjavanja izbornih aktivnosti polo ž e ispite iz dva (12 ECTS ) ili tri izborna predmeta (18 ECTS ). U ukupan zbroj bodova ura č unava se mogu ć i vi š ak bodova š to je prenesen iz prvog semestra . Ako polaznici prikupe vi š e od 30 bodova , vi š ak bodova prenose u tre ć i semestar .

 

Treći semestar

U trećem semestru polaznici moraju prikupiti 30 ECTS bodova tako da polože ispite iz dva obvezna predmeta unutar jednoga od dva ponuđena programska modula u trećem semestru (14 ECTS), ispit iz jednoga izbornog predmeta unutar odabranoga programskog modula ili izvan njega (6 ECTS), obave konzultacije s mentorom ili mentoricom (2 ECTS), te ispune neku od izbornih aktivnosti (najmanje 8 ECTS).

 

Četvrti semestar

U četvrtom semestru polaznici moraju prikupiti 30 bodova tako da polože obuhvatni ispit iz komparativne politike (12 ECTS), da izrade nacrt znanstvenog istraživanja s područja disertacije (5 ECTS), da obave konzultacije s mentorom ili mentoricom (3 ECTS), te da ispune neke izborne aktivnosti (najmanje 10 ECTS).

Obuhvatnim ispitom iz komparativne politike provjerava se opće znanje polaznika iz znanstvene grane unutar koje bi trebali steći akademsko zvanje doktora znanosti. Ispit se polaže pred povjerenstvom od tri člana: jedan je član mentor ili mentorica, a ostala dva člana mogu biti sumentori ili nositelji obveznih i izbornih predmeta koje su polaznici položili tijekom studija. Ispit ne smije trajati manje od dva i dulje od tri sata, a može se sastojati od pisanog i usmenoga ili samo od usmenog dijela. Literaturu na temelju koje se polaže obuhvatni ispit iz komparativne politike odobrava Vijeće doktorskog studija. Popis ispitne literature dostavlja se polaznicima na početku prvog semestra nastave.

U nacrtu znanstvenog istraživanja s tematskog područja disertacije (7-10 stranica) polaznici ponajprije pokazuju razinu “metodološke pismenosti” i osposobljenosti da dizajniraju znanstveno istraživanje. Svoj istraživački nacrt polaznici javno izlažu i brane pred povjerenstvom od tri člana: mentorom ili mentoricom te još dva nositelja nastavnih predmeta što ih je polaznik položio tijekom doktorskog studija.

 

Peti semestar

U petom semestru polaznici moraju prikupiti 15 bodova izradom završnog nacrta disertacije, te njegovim izlaganjem i obranom pred stru č nim povjerenstvom na doktorskoj konferenciji . Zavr š ni nacrt doktorske disertacije obuhva ć a temu , obrazlo ž enje znanstvene i dru š tvene va ž nosti odabrane teme, teorijski pristup i metodolo š ki dizajn istra ž ivanja , glavne izvore podata i respektivnu literaturu, te način prezentacije i uporabe nalaza istra ž ivanja. Nacrt ima oko 20 stranica, a polazniku stoji na raspolaganju 30-45 minuta da ga izloži i obrazloži na doktorskoj konferenciji. Stručno povjerenstvo č ine mentor, sumentor i nastavnici obveznih ili izbornih predmeta koje je polaznik položio . Doktorska konferencija je javna i mogu joj prisustvovati svi nastavnici i polaznici doktorskog studija “Komparativna politika”, kao i ostali zainteresirani nastavnici i polaznici poslijediplomskih studija .

U izradi nacrta disertacije polaznicima kao vodi č slu ž i studija Kako napisati disertaciju. Kako planirati , skicirati, pisati i dovršiti doktorsku disertaciju britanskog politologa Patricka Dunleavyja ( Biblioteka “Politička misao”, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2005, 120072).

 

Šesti semestar 

U šestom semestru polaznici moraju prikupiti 45 bodova radom na doktorskoj disertaciji. Ukratko, da bi se polaznik upisao u vi š i semestar studija mora prikupiti propisani broj bodova za svaki semestar. Polaznici mogu u jednome semestru prikupiti i veći broj bodova od onoga koji je propisan. U tom slučaju višak bodova prenose u sljedeći semestar studija. Bitno je da polaznici na svršetku šestog semestra studija moraju prikupiti najmanje 180 bodova.

 

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Polaznici doktorskog studija biraju mentora ili mentoricu do kraja prvog semestra nastave. Mentor ili mentorica može biti svaki sveučilišni profesor ili profesorica političke znanosti u zemlji i u inozemstvu. Polaznici dogovaraju s mentorom ili mentoricom temu doktorske disertacije, teorijski i metodološki pristup istraživanju, utvrđuju izvore podataka i relevantnu literaturu, ritam ispunjavanja obveznih aktivnosti, odabir i ritam ispunjavanja izbornih aktivnosti tijekom studija itd. Polaznici mogu iz kruga nastavnika obveznih i izbornih predmeta na doktorskom studiju odabrati jednoga ili najviše dva sumentora ili sumentorice, koji su bliski tematskome i/ili metodološkom području disertacije polaznika. Oni sudjeluju u svim fazama i oblicima rada polaznika. Sumentori ili sumentorice mogu se birati najkasnije do svršetka drugog semestra. Mentor i sumentori čine “individualno povjerenstvo” koje neposredno prati, usmjerava i vrednuje istraživački rad i razvoj pojedinih polaznika. Ako polaznik ne odabere sumentora ili sumentore, onda se tročlano povjerenstvo koje prati njegov rad sastavlja iz kruga nastavnika poslijediplomskog studija “Komparativna politika”.

 

Predmeti ili moduli koje studenti mogu odabrati s drugih poslijediplomskih studija, te prijenos ECTS bodova

Polaznici mogu steći najviše 18 ECTS bodova upisom izbornih predmeta s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija na Fakultetu političkih znanosti, te na doktorskim studijima fakulteta i instituta društvenih i humanističkih studija u zemlji i inozemstvu.

Prijenos ECTS bodova s drugih studija odobrava mentor, a potvrđuje Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”, na temelju uvida u nastavni program, broj nastavnih sati, apsolviranu obveznu i preporučenu literaturu, te izvršene nastavne obveze polaznika na respektivnom predmetu, a iz kojega se može utvrditi povezanost s razvojem istraživačkog profila polaznika i doprinos izradi njegove disertacije.

Polaznici koji su završili jednogodišnji poslijediplomski specijalistički studij mogu prenijeti najviše 24 ECTS boda na doktorski studij iz komparativne politike. Broj prenesenih ECTS bodova odgovara ukupnom broju bodova koje, prema postojećem sustavu bodovanja na diplomskim i poslijediplomskim studijima komparativne politike, polaznici navedenih studija moraju prikupiti u jednom semestru nastave. Polaznici koji su završili dvogodišnji predbolonjski poslijediplomski magistarski studij iz komparativne politike mogu prenijeti najviše 36 ECTS bodova na doktorski studij komparativne politike. Broj prenesenih ECTS bodova smatramo ekvivalentom ukupnom broju bodova što ih je potrebno prikupiti u semestru i pol nastave na diplomskome magistarskom studiju i poslijediplomskome specijalističkom studiju komparativne politike.

Svaki pojedinačni slučaj razmotrit će i odobriti Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”.

 

Popis predmeta ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Nastava na doktorskom studiju može se djelomice izvoditi na engleskom jeziku. To je nužno kad pojedine nastavne predmete ili njihove dijelove izvode inozemni gostujući profesori. Odluku o izvođenju nastave na engleskome ili, eventualno, nekome drugom jeziku donosi Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”.

 

Postupak prijave i obrane doktorske disertacije 

Polaznici mogu prijaviti doktorsku disertaciju nakon što završe tri semestra doktorskog studija i prikupe 90 ECTS bodova. Drugim riječima tema doktorskog rada prijavljuje se na početku četvrtog semestra, kada polaznici pišu nacrt znanstvenog istraživanja s područja disertacije. Postupak se nastavlja izradom završnog nacrta disertacije te njegovim izlaganjem i obranom pred stručnim povjerenstvom na doktorskoj konferenciji u petom semestru. Nakon što uspješno izloži i obrani nacrt disertacije na doktorskoj konferenciji, on se upućuje Vijeću poslijediplomskog studija “Komparativna politika”, a potom i Fakultetskom vijeću Fakulteta političkih znanosti koje ga mora definitivno odobriti. Mentor podnosi Fakultetskom vijeću izvješće o tome je li pristupnik ispunio sve propisane obveze na doktorskom studiju te tako stekao uvjete za predaju i obranu doktorske disertacije.

Obrana disertacije je javna. Pristupnik brani disertaciju pred, u načelu, tročlanim povjerenstvom što ga mogu, ali i ne moraju, činiti članovi koji su tijekom studija činili povjerenstvo za praćenje istraživačkog rada i razvoja pristupnika. Mentor ili mentorica ne mogu biti predsjednik ili predsjednica povjerenstva za ocjenu i obranu disertacije, ali mora biti član tog povjerenstva. Ocjena disertacije iznosi se u obliku izvješća koje moraju prihvatiti Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika” i Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti. Pristupnik javno brani disertaciju tek nakon što oba fakultetska tijela prihvate pozitivno izvješće. Disertacija se smatra uspješno obranjenom ako za takvu odluku glasuju svi ili natpolovična većina članova povjerenstva za obranu. Ako natpolovična većina članova povjerenstva donese odluku da pristupnik nije uspješno obranio disertaciju, postupak obrane može se ponoviti najviše još jedanput u roku od šest mjeseci od prve, neuspješne obrane. Nakon uspješne obrane disertacije polaznici stječu akademsko zvanje doktora znanosti, znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje politologija, grana komparativna politika.

 

Uvjeti pod kojima studenti mogu prekinuti i nastaviti studij

Polaznici mogu prekinuti doktorski studij zbog osobnih, obiteljskih, poslovnih, financijskih ili nekih drugih razloga. Ako nakon stanovitog prekida žele nastaviti studij, podnose molbu Vijeću doktorskog studija “Komparativna politika” da im odobri nastavak studija. Vijeće donosi odluku na temelju uvida u razloge prekida studija, nastavne obveze što su ispunjene prije prekida, te uspjeh na studiju. Studij se može nastaviti po istome programu ako od trenutka prekida studija do podnošenja molbe za nastavak studija nije prošlo više od pet godina. Ako je između ta dva čina prošlo više od pet godina, studij se može nastaviti po novome programu bilo tako da student iznova upiše cijeli studijski program, bilo tako da položi diferencijalne ispite po kojima se razlikuje prethodni i novi doktorski studij.

Uvjeti pod kojima studenti stječu pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studija Polaznici mogu dobiti potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studija nakon svakoga apsolviranog predmeta i semestra studija. Potvrda obvezno sadržava popis predmeta koje se student položio, te popis obveznih i izbornih aktivnosti što ih je obavio s pripadajućim brojem ECTS bodova. Potvrde se izdaju na zahtjev studenta, a ovjeravaju ih vlastoručno voditeljica ili voditelj doktorskog studija “Komparativna politika” i dekan ili dekanica Fakulteta političkih znanosti.

Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita Doktorat znanosti iz političke znanosti, grane komparativna politika, može se steći bez pohađanja nastave i polaganja ispita samo u slučajevima koje predviđa čl. 73. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji glasi: “Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, mogu steći doktorat znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita” (Narodne novine, br. 123, 31. srpnja 2003).

 

Uvjeti pod kojima studenti stječu pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studija

Polaznici mogu dobiti potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studija nakon svakoga apsolviranog predmeta i semestra studija. Potvrda obvezno sadržava popis predmeta koje se student položio, te popis obveznih i izbornih aktivnosti što ih je obavio s pripadajućim brojem ECTS bodova. Potvrde se izdaju na zahtjev studenta, a ovjeravaju ih vlastoručno voditeljica ili voditelj doktorskog studija “Komparativna politika” i dekan ili dekanica Fakulteta političkih znanosti.

 

Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita

Doktorat znanosti iz političke znanosti, grane komparativna politika, može se steći bez pohađanja nastave i polaganja ispita samo u slučajevima koje predviđa čl. 73. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji glasi: “Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, mogu steći doktorat znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita” (Narodne novine, br. 123, 31. srpnja 2003).

 

Maksimalna duljina razdoblja od početka do svršetka doktorskog studija

Sukladno Uputama za sastavljanje prijedloga poslijediplomskih studijskih programa Rektorskog zbora od 8. veljače 2005, maksimalna duljina od početka do završetka doktorskog studija za studente s punim radnim vremenom je četiri godine, a za studente s dijelom radnog vremena sedam godina.

 

UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

 

Mjesto izvođenja nastave 

Nastava na doktorskom studiju “Komparativna politika” izvodi se u prostorijama Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb. Izborne aktivnosti obavljaju se u institucijama i na mjestima gdje se održavaju (primjerice, ljetne škole ili tečajevi, znanstveni skupovi itd.).

 

Podaci o prostoru i opremi za izvođenje studija 

Fakultet političkih znanosti raspolaže zadovoljavajućim uvjetima za izvedbu svih oblika nastavne djelatnosti. Ponajprije, ima dostatan broj nastavnika koji mogu izvoditi nastavu i surađivati s polaznicima u ovladavanju znanjima i izradi doktorske disertacije kako na Odsjeku za komparativnu politiku, tako i na ostalim znanstvenim odsjecima: Odsjeku za političku i socijalnu teoriju, Odsjeku za međunarodne odnose, Odsjeku za javne politike i Odsjeku za hrvatsku politiku. Od istraživačkih izvora najvažnija je fakultetska knjižnica s bogatim fundusom klasičnih i suvremenih djela s područja komparativne politike. Od 1990. do 2007. knjižnica je primila 182 strana i 77 domaćih časopisa iz političke znanosti, ali i srodnih disciplina društvenih i humanističkih znanosti. Za studij komparativne politike među njima su najvažniji:

  • vodeći svjetski časopisi takozvanoga općeg profila iz komparativne politike: Comparative PoliticsComparative Political StudiesJournal of Comparative Policy Analysis, te časopisi koji su umnogome usmjereni komparatistički kao što su European Journal of Political ResearchJournal of PoliticsJournal of DemocracyWorld PoliticsZeitschrift für Politik i dr.;
  • specijalizirani časopisi s područja regionalnih politika: West European PoliticsCentral European Political Science ReviewReview of Politics in Central EuropeEast European Politics and SocietyEast European QuarterlyEast European Constitutional ReviewCommunist and Post-Communist StudiesSlavic ReviewOsteuropaSüdosteuropaÖsterreichische Osthefte, BalkanforumEuropa-Asia Studies,RegioMediterranean Social Science ReviewMiddle East JournalModern Asian Studies i dr.;
  • specijalizirani časopisi za nacionalne politike i nacionalne političke sustave: American Political Science ReviewAmerican Journal of Political ScienceAmerican Politics QuarterlyBritish Journal of Political Science, Revue Française de Science Politique, Politische VierteljahreschriftÖsterreichische Zeitschrift für PolitikwissenschaftScandinavian Political Studies i dr.;
  • specijalizirani časopisi za pojedine segmente politike i političkih sustava: Electoral StudiesParty Politics, Party DevelopmentsStaat, Staat und RechtGovernment and OppositionZeitschrift für ParlamentsfragenGovernanceLocal Government StudiesCooperation and ConflictJournal of Conflict ResolutionJournal od Peace ResearchPolitical BehaviorPolitical Geography Quarterly i dr.;
  • specijalizirani časopisi s područja javnih politika: Policy and PoliticsJournal od Public PolicyEconomic PolicyForeign PolicyComparative Policy AnalysisJournal of European Public PolicyPolicy SciencesPolicy Studies Journal i dr.

Knjižnica, osim toga, ima i sve vodeće časopise iz društvenih i humanističkih znanosti koji izlaze u Hrvatskoj. Sam Fakultet političkih znanosti izdaje dva časopisa općega politološkog profila: Političku misao iAnale Hrvatskoga politološkog društva. Mnogi su časopisi dostupni u on-line izdanjima.

Osim toga, polaznicima će biti na raspolaganju bogata empirijska građa koja je dosad prikupljena u pet velikih empirijskih istraživanja “Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj”, koja može poslužiti kao baza podataka za komparativne analize hrvatske politike, odnosno triju njezinih bitnih segmenata.

 

Popis znanstvenih projekata na kojima se temelji doktorski program 

Doktorski program neposredno se temelji na pet znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Četiri od tih projekata (1-4) povezana su u znanstveno-istraživački program “Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi”.

To su slijedeći projekti:                                             

  • Hrvatska u regionalnom okruženju (voditeljica prof. dr. sc. Mirjana Kasapović);
  • Politike nacionalnog identiteta i “povijesni lomovi” (voditelj prof. dr. sc. Tihomir Cipek );
  • Hrvatski politički sustav, upravljanje i javne politike (voditelj prof. dr. sc. Ivan Grdešić);
  • Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj (voditelj prof. dr. sc. Nenad Zakošek);
  • Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi (voditelj prof. dr. sc. Siniša Tatalović).

 

Doktorski program temelji se i na međunarodnim znanstvenim projektima u kojima sudjeluju nastavnici Odsjeka za komparativnu politiku i znanstveno-istraživačkog programa “Hrvatska politika u regionalnom okruženju”:

  • Euroelite – European Political Elites in Comparison: The Long Road to Convergence, Sveučilište u Sieni, Italija, i Sveučilište u Jeni, SR Njemčka;
  • Comparative Study of Electoral Systems, Sveučilište u Michiganu, SAD;
  • Elections in Europe, Institut za političku znanost, Sveučilište u Heidelbergu, SR Njemačka;
  • Participation and citizenship in Europe: integration, nation states, civil society and multiple modernities, Sveučilište Kongston, Velika Britanija (projekt u postupku verifikacije).

 

Institucijsko rukovođenje doktorskim programom 

Doktorski studij neposredno vode i nadziru voditelj ili voditeljica Studija, zamjenik ili zamjenica voditelja ili voditeljice i Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”. Vodstvo doktorskog studija bira Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti, a na prijedlog Odsjeka za komparativnu politiku. Vijeće doktorskog studija čine svi nastavnici koji su nositelji obveznih i nastavnih izbornih predmeta, te tri izabrana predstavnika polaznika Studija. Svoje predstavnike polaznici biraju većinom glasova na prvome radnom sastanku svih polaznika Studija što ga saziva voditeljica Studija ili njezin zamjenik. Vijeće se sastaje najmanje jedanput semestralno. Odluke donosi većinom glasova svih svojih članova. Rad doktorskog studija nadziru fakultetski Odbora za praćenje kvalitete nastave i Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti. Fakultetsko vijeće prihvaća nastavni program, plan i režim Studija, bira vodstvo Studija, kontrolira poštovanje zakonitosti, kvalitete, profesionalnosti, te ostalih načela akademskog djelovanja.

 

Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju predmeta 

Imena svih nastavnika koji su nostelji nastavnih predmeta, njihove profesionalne biografije s popisom radova koji ih kvalificiraju kao aktivne istraživače, te s popisom radova koji ih kvalificiraju za izvođenje nastave iz respektivnih predmeta priloženi su uz opise nastavnih predmeta i čine sastavni dio ovoga dokumenta.

 

Broj studenata koji se mogu upisati na studij 

Na doktorski studij “Komparativna politika” upisuje se najmanje 15, a najviše 30 polaznika. Taj broj odgovara prostoru, opremi i broju nastavnika na koje se računa u izvedbi studija.

 

Procjena troškova izvedbe doktorskog programa 

Trošak studija po studentu iznosi 10.000,00 kuna (deset tisuća kuna) po semestru ili 60.000,00 kuna (šezdeset tisuća kuna) za cijeli šestosemestralni studij. Polaznici plaćaju troškove studija po semestru, a ne za cijeli studij odjedanput. Troškove izvedbe nastavnog programa u pojedinom semestru polaznici plaćaju prije upisa u respektivni semestar.

 

Financiranje doktorskog programa 

Studij se financira iz školarina studenata, sredstvima iz domaćih i inozemnih znanstveno-istraživačkih projekata, te sredstvima dobivenima iz različitih domaćih i inozemnih zaklada.

 

Kvaliteta doktorskog programa 

Kvalitetu i uspješnost izvedbe doktorskog programa prate Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”, Odbor za praćenje kvalitete nastave Fakulteta političkih znanosti i Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti.

Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika” utvrđuje indikatore kojima se mjere kvaliteta i uspješnost izvedbe doktorskog programa.

Studenti sudjeluju u ocjenjivanju kvalitete i uspješnosti izvedbe doktorskog programa posredstvom anonimnih anketa koje se provode na kraju svakoga semestra te obuhvatne anonimne ankete koja se provodi na kraju studija.

Uspješnost studija mjeri se i brojem obranjenih doktorskih disertacija. Pokazatelji uspješnosti i kvalitete studija zacijelo su i ostali parametri vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada: broj objavljenih znanstvenih radova, sudjelovanje na znanstvenim skupovima s vlastitim izlaganjima, uključenost u domaće i inozemne znanstveno-istraživačke projekte, nazočnost studenata i doktora znanosti u javnom životu Hrvatske kao mjerodavnih analitičara različitih dimenzija nacionalne, regionalnih i međunarodne politike itd.