- Ceranić, Vedran; Pili, Tomislav, Upoznaj NATO, Centar za sigurnosne studije, 2007., 28 str.
Informativna brošura „Upoznaj NATO“ je stručnoobrazovni materijal koji osigurava pretpostavke za argumentiranu i kvalitetnu raspravu o pristupanju Republike Hrvatske NATO savezu. U brošuri je cjelovito prikazan dosadašnji razvoj i sadašnja uloga NATO saveza u postizanju europske i globalne sigurnosti, te položaj Republike Hrvatske u odnosu na Savez. Na razumljiv i stručan način objašnjava se što je NATO savez, koje su njegove zadaće i perspektive, što Republika Hrvatska dobiva članstvom u Savezu, te postoji li za našu zemlju alternativa. Objašnjenja su dana u obliku odgovara na deset najčešćih pitanja, što bi građanima trebalo pomoći u uklanjanju nekih uvriježenih predrasuda vezanih uz NATO savez i odnose Republike Hrvatske s tom organizacijom.
Brošura je rezultat suradnje Centra za sigurnosne studije (CeSS) Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava. Javnosti je prezentirana na znanstvenom skupu Hrvatska i europsko sigurnosno okruženje, kojeg su organizirali Centar za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, te Forum za sigurnosne studije iz Zagreba, u Malom Lošinju od 27. do 30. rujna 2007. godine. [preuzeto sa: iros.morh.hr]
______________________________________________________________
- Tatalović, Siniša (ur.) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2007., 203 str.
Znanstveni skup „Nacionalne manjine u demokratskim društvima“ održava se jednom godišnje od 1997. godine. Na desetom skupu čija je tema bila „Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije“ sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije raspravljali su o utjecaju položaja etničkih manjina pojedinih zemalja, regija, ali i europsku, odnosno globalnu sigurnost. Skup je održan od 17. do 20. svibnja 2007. u Begovom Razdoblju, a referati su objavljeni u istoimenom zborniku.
- SADRŽAJ
Anton Grizold, Erik Kopač
Suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu
Mitja Žagar
Upravljanje etničkim različitostima kao faktor stabilnosti i sigurnosti u globaliziranom svijetu
Siniša Tatalović, Ružica Jakešević
Etničke manjine i europska sigurnost u procesima globalizacije
Goran Bandov
Etnocentrizam i njegova interakcija sa globalizacijskim procesima
Klemen Grošelj
Novi razvoj i razvoj mirovnih operacija (iskustvo Slovenije)
Robert Barić
Etnički sukobi i vojna organizacija
Lidija Kos-Stanišić
Proces globalizacije i etničke manjine u Latinskoj Americi
Marta Zorko
Etnički sukob i sigurnost na Cipru
Tihomir Cipek
Politike povijesti u Republici Hrvatskoj: „Od »puška puče« do »Hristos se rodi«“
Neđo Miličevič
Politička participacija nacionalnih manjina kao faktor sigurnosti u procesu globalizacije (s posebnim osvrtom na stanje u Bosni i Hercegovini)
Aleksandar Tolnauer
Ostvarivanje prava nacionalnih manjina – primjer Republike Hrvatske
Dragana Stjepanović Zaharijevski
Etnička distanca, izolacionizam i ksenofobičnost kao faktori ugrožavanja sigurnosti i usporavanja europskih integracija
Miloš Šolaja
Američka politika i etnički odnosi na Balkanu u procesima globalizacije
___________________________________________________________
- Tatalović, Siniša (ur.) Hrvatska i europsko sigurnosno okruženje, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2008., 168 str.
U Zborniku su objavljeni referati sa znanstvenog skupa Hrvatska i europsko sigurnosno okruženje koji je održan od 27. do 30. rujna 2007. godine u Malom Lošinju. Skup su organizirali Centar za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, uz financijsku pomoć Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
- SADRŽAJ
Robert Barić, Vlatko Cvrtila
Europska sigurnost na početku 21. stoljeća
Sandro Knezović
Hrvatska – pouzdani partner međunarodne zajednice u regiji
Dario Matika
Hrvatsko pridruživanje EU i NATO – sigurnosni aspekti
Iztok Prezelj
Iskustva Republike Slovenije iz procesa uključivanja u NATO
Marinko Ogorec
Ruski utjecaj na konstelaciju sigurnosti u Jugoistočnoj Europi
Robert Mikac
Uloga NATO-a u planiranju u kriznim situacijama
Robert Barić, Ana Hruškovec, Sandra Joka
Sudjelovanje Republike Hrvatske u mirovnim misijama
Siniša Tatalović
Hrvatska i NATO – javna percepcija članstva
Ružica Jakešević
Hrvatska i NATO u percepciji hrvatskog političkog vodstva
Marta Zorko
Javna percepcija pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji
Ivana Žižić, Ana Hruškovec, Marijeta Ščekić
Obrazovanje i istraživanje pitanja sigurnosti u Republici Hrvatskoj
________________________________________________________________________________________
- Jurašić, Robert, Policija u međunarodnim odnosima, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2009., 235 str.
Nova sigurnosna paradigma promijenila je pogled na svijet i poimanje sigurnosti. Novi sigurnosni izazovi i neprekidna dinamika međunarodnih odnosa od subjekata traže promjene vanjskopolitičke prakse ukoliko žele sačuvati temeljne vrijednosti međunarodne zajednice kao što su mir i sigurnost. Međunarodna policijska suradnja jedini je djelotvoran odgovor na nove sigurnosne izazove. Upravo zato intenzitet međunarodnih odnosa policijskog karaktera sve je snažniji, a važnost međunarodne policijske suradnje sve je veća. Usprkos tome ostaje činjenica da je područje međunarodnih policijskih odnosa i policije nedovoljno istraženo, a knjiga Roberta Jurašića Policija u međunarodnih odnosima predstavlja značajan doprinos popunjavanju te nedopustive znanstvene praznine.
Tematski gledano, knjiga se sastoji od tri dijela. Prvi dio bavi se međunarodnim policijskim odnosima. Autor kao cilj knjige postavlja provjeru i potvrdu hipoteze o rastućem značaju policije u međunarodnoj zajednici. Drugi dio razmatra djelovanje Interpola i Europola kao najvažnijih organizacija za međunarodnu policijsku suradnju. U trećem dijelu autor razmatra problem suradnje u okviru Interpola i Europola. Istraživački fokus usmjeren je prije svega na ulogu i suradnju policijskih organizacija u borbi organiziranog kriminala i terorizma kao najvećih sigurnosnih ugroza današnjice.
__________________________________________________________________
- Tatalović, Siniša (ur.) Obrambeno i sigurnosno obrazovanje u 21. stoljeću, Centar za sigurnosne studije i Politička kultura, 2009., 116 str.
U Zborniku su objavljeni referati sa znanstvenog skupa Obrambeno i sigurnosno obrazovanje u 21. stoljeću koji je održan od 14. do 17. rujna 2008. godine u Malom Lošinju. Skup su organizirali Centar za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, uz financijsku pomoć Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Skup je održan u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi“ koji se provodi na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
SADRŽAJ
Siniša Tatalović, Vlatko Cvrtila, Ružica Jakešević, Tomislav Pili
Sigurnosno i obrambeno obrazovanje u Republici Hrvatskoj
Marinko Ogorec
Prilagođenost vojno-diplomatske izobrazbe potrebama suvremene vojne diplomacije
Robert Barić
Kritičke sigurnosne studije i razvoj teorija međunarodne sigurnosti nakon hladnog rata
Robert Mikac
Iskustva u obrazovanju i pripremi za mirovne misije: primjer Afganistana
Izet Beridan
Obrambeno i sigurnosno obrazovanje u Bosni i Hercegovini
_____________________________________________________________________________________
- Tatalović, Siniša ; Cvrtila, Vlatko (ur.) Regionalna sigurnost i multilateralna suradnja: Republika Hrvatska i jugoistok Europe, Centar za međunarodne i sigurnosne studije i Politička kultura, 2010., 261 str.
U zborniku Regionalna sigurnost i multilateralna suradnja: Republika Hrvatska i jugoistok Europe objavljeni su referati s istoimenog znanstvenog skupa. Skup su organizirali Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske, a održan je u Malom Lošinju od 24. do 27. rujna 2009. godine.
- SADRŽAJ
Vlatko Cvrtila
Suvremeni svijet i sigurnost
Robert Barić
Politika EU i NATO-a prema Bosni i Hercegovini u regionalnom kontekstu
Robert Barić
Politika nacionalne sigurnosti Republike Albanije
Izet Beridan, Mirza Smajić, Sead Turčalo
Politika nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine
Maja Banovac
Politika nacionalne sigurnosti Bugarske
Igor Crnčić
Politika nacionalne sigurnosti Crne Gore
Marta Zorko
Politika nacionalne sigurnosti Grčke
Vlatko Cvrtila, Siniša Tatalović, Anton Grizold
Politika nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske
Siniša Tatalović
Politika nacionalne sigurnosti Republike Makedonije
Ružica Jakešević
Politika nacionalne sigurnosti Rumunjske
Anton Grizold, Siniša Tatalović, Vlatko Cvrtila
Politika nacionalne sigurnosti Republike Slovenije
Tomislav Lacović
Politika nacionalne sigurnosti Republike Srbije
Dario Matika
Sigurnost jugoistoka Europe iz perspektive pomorske sigurnosti Jadranskog mora
Ksenija Jurišić, Tena Tatalović
Uspostava diplomatskih odnosa Republike Hrvatske sa državama u regiji Jugoistočne Europe
_____________________________________________________________________________________
- Collins, Alan (ur.) Suvremene sigurnosne studije, Centar za međunarodne i sigurnosne studije i Politička kultura, 2010., 484 str.
Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Politička kultura objavili su hrvatski prijevod engleskom izvornika knjige Contemporary Security Studies koju je uredio Alan Collins u izdanju Oxford University Press-a, London, 2007.
Riječ je o udžbeniku na čijem su stvaranju radili eminentni znanstvenici s područja međunarodnih odnosa, poddiscipline sigurnosnih studija, kako bi čitateljima pružili jasan i pregledan uvod u izučavanje sigurnosne problematike. Knjiga je posebno važna ukoliko u obzir uzmemo stanje discipline koja u svijetu nakon završetka Hladnog rata doživljava sve bržu evoluciju, dok se istovremeno u nas osjeća nedostatak stručne teorijske literature koja bi adekvatno pratila taj razvoj.
Knjiga je podijeljena na tri dijela: „Pristupi sigurnosti“, „Produbljivanje i proširivanje sigurnosti“ i „Tradicionalna i netradicionalna sigurnost“. Na samom početku autor nas uvodi u polje sigurnosnih studija kroz definiciju ključnih pojmova i prikazom osnovnih pristupa. Osim tradicionalnih pristupa imamo se priliku upoznati i s mirovnim te kritičkim studijama, diskursom roda i ljudske sigurnosti. Jedan od autora opširno opisuje model sekuritizacije Kopenhaške škole koji proširuje definiciju sigurnosti uključivanjem dodatnih područja.
Središnji dio knjige istražuje produbljivanje i proširivanje koje se dogodilo u sigurnosnim studijama. Sadrži pet poglavlja koja se bave vojnom, društvenom, ekološkom i ekonomskom sigurnošću te sigurnošću režima. Posljednji dio knjige naglašava niz tradicionalnih i netradicionalnih pitanja koja su se pojavila na dnevnom redu sigurnosnih studija.
Kao što je rečeno na početku, knjiga je izvrstan, čitljiv i pregledan prikaz suvremenih sigurnosnih studija. Obiluje mnoštvom primjera i priloga u obliku citata, tablica i slika što ju čini još privlačnijom. Knjiga je daleko od dogmatskog stila - završetak svakog poglavlja sadrži pitanja, upute za daljnje čitanje i važne internetske stranice. Knjiga je tu kako bi nas navela na kritičko promišljanje i potaknula inovativnost što je i više nego potrebno s obzirom na predmet istraživanja. U svijetu u kojem su odnosi sve složeniji, a interakcije sve intenzivnije sigurnost se može dostići samo širim shvaćanjem sigurnosnih ugroza, anticipiranjem prijetnji i fleksibilnim načinom razmišljanja na što nas ova knjiga potiče.
___________________________________________________________________________________________________
- Tatalović, Siniša, Globalna sigurnost i etnički sukobi, Centar za međunarodne i sigurnosne studije i Politička kultura, 2010., 280 str.
Knjiga prof. dr. sc. Siniše Tatalovića „Globalna sigurnost i etnički odnosi“ plod je autorovog dugogodišnjeg interesa usmjerenog na pitanja etničkih, odnosno nacionalnih manjinama. U pozadini većine oružanih sukoba u svijetu i dalje stoji etnički predznak, stoga je knjiga važan doprinos razumijevanju sigurnosti i politika upravljanja etničkim razlikama u globaliziranom svijetu. Mislilo se, piše autor, da će se svijet poslije svih tragedija koje je doživio, pa i poslije dekolonizacije smiriti. No, u povijesti su se teško rješavali etnički sukobi, a „mnogo češće samo ih se prikrivalo ili odgađalo, da bi se opet pojavili u još radikalnijem obliku, ugrožavajući nacionalnu i međunarodnu sigurnost“ (57). Nadalje: „etnički sukobi danas čine većinu svih postojećih sukoba, tako da je od približno približno 30 oružanih sukoba, koliko se godišnje zabilježi u svijetu, njih više od 80% izazvano etničkim i vjerskim razlozima“ (49). Reguliranje prava manjina za mnoge je države problem. A on je „jedno od središnjih pitanja političkog razvoja pojedine zemlje, ali isto tako i mjesta te zemlje u međunarodnoj zajednici“ (51). Položaj tih manjina „mogao bi biti ili jest važan detonator sukoba“ (51).
Knjiga se sastoji od sedam dijelova; prvi dio knjige tematizira utjecaj etničkih sukoba na globalnu sigurnost, s posebnim osvrtom na ulogu globalnih i regionalnih organizacija u njihovoj prevenciji i rješavanju (UN, EU, NATO, OESS). U drugom dijelu autor nam donosi sveobuhvatan pregled politika reguliranja etničkih sukoba u državama s demokratskom tradicijom – npr. Švicarska, Belgija i Kanada samo su neke od zemalja na čijim primjerima možemo uočiti različite politike upravljanja etničkim razlikama. Nadalje, nezaobilazno je poglavlje o etničkim sukobima i sigurnosti na jugoistoku Europe, dakako s posebnim naglaskom na pitanje nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Opterećeni etnički odnosi i sukobi u Istočnoj Europi također zaslužuju pozornost – dezintegracija Sovjetskog Saveza otvorila je mnoge sukobe o kojima mnogo čujemo – a malo čitamo. Afrika koju autor naziva „kolijevkom etničkih sukoba“ (215) zauzima posebno poglavlje. Različitost etničkih skupina, ukorijenjenost podjela i povijest etničkih razmirica, kako autor navodi, ključni su elementi za razumijevanje tog kontinenta. Autor ne propušta u sadržaj uvrstiti najmnogoljudniju zemlju svijeta. Politika komunističkih vlasti prema manjinama, pitanje Tibeta i posebno ujgurske manjine čine okosnicu autorovog razmišljanja o Kini.
Idući tragom knjige, uočljivo je da je obogaćena dragocjenim podacima o etničkom i religijskom sastavu stanovništva svijeta u pojedinim državama. Danas smo često izloženi površnom izvještavanju medija koji prezentiraju izolirane činjenice i ne ulaze u suštinu stvari, stoga smo uskraćeni za pogled iznutra, a ova knjiga je upravo doprinos razumijevanju koje ne podliježe strastima grupnog pripadanja. Knjiga pokušava dati odgovor na pitanje hoće li suverene države s postojećim sigurnosnim mehanizmima i onima koji se razvijaju uspjeti prevenirati i spriječiti eskalaciju etničkih sukoba.