Jezik | Language: HRV ENG
Hrvatska politika: akteri i procesi
Šifra: 55444
ECTS: 5.0
Nositelji: doc. dr. sc. Vedrana Baričević
Izvođači: Vedrana Baričević - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,1,0

U dogovoru sa studentima upisanim na predmetu, nastavnik će osigurati što veći broj elemenata nastave na engleskom jeziku, odnosno istovremeno i na engleskom i na hrvatskom za mješovite grupe (dvojezični nastavni materijali i dvojezični ispiti). Razina 2 također uključuje dodatni individualni rad sa stranim studentima (slično kao i razina 1) za nastavne elemente koji se drže na hrvatskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Predmet Hrvatska politika: akteri i procesi zamišljen je kao "krovni" predmet za različite sadržaje iz područja hrvatske politike, a koji donose pregled istraživanja pojedinih političkih procesa u Hrvatskoj. Nakon obaveznog predmeta Politički sustav Hrvatske gdje su se studenti upoznali s temeljnim institucijama hrvatskog političkog sustava, HP:AP uvodi studente u kategorije i analitičke modele preuzete iz komparativne politologije i primijenjene na analizu političkih procesa i objašnjenje političkih događaja i fenomena u Hrvatskoj. Konkretne teme kojima se predmet bavi mijenjaju se od godine do godine, a moguće je i paralelno izvođenje nastave iz dviju ili više tema. Dok je cilj predavanja dati pregled osnovnih analitičkih kategorija komparativne politike vezanih za temu i izvornih istraživanja političkih procesa u Hrvatskoj, seminarska nastava okrenuta je studentskim prezentacijama tekstova i raspravama o pročitanoj literaturi, tako da je sva ispitna literatura prorađena u nastavi.

Od ak. god. 2014./2015., kolegij se bavi tematikom migracija, državljanstva i nacionalnog identiteta. Kolegij omogućava studentima stjecanje znanja o suvremenim politikama koje oblikuju obrasce članstva u političkoj zajednici. Uz pregled državljanskih i migracijskih politika u EU i Hrvatskoj, kolegij će se baviti suvremenim teorijama državljanstva i migracija te njihovom primjenom na europski i hrvatski kontekst. U okviru kolegija, studenti će steći poznavanje temeljnih pojmova državljanskih i migracijskih studija, opća znanja o suvremenim državljanskim i migracijskim politikama te posebice o politikama državljanstva i migracija relevantnima u europskom i hrvatskom kontekstu.
Literatura:
  1. Sekulić. Duško; Građanski i etnički identitet: Slučaj Hrvatske; Politička misao 2 (2000), str. 140-166
  2. Štiks, Igor; Uključeni, isključeni, pozvani: politike državljanstva u postsocijalističkoj Europi i Hrvatskoj; Politička misao 47(1) (2010), str. 77-100
  3. Mesić, Milan; Pojam nacionalnih manjina i njihovo političko predstavljanje: slučaj Hrvatske.; Politička misao 50 (4) (2013), str. 107-131
  4. Štiks, Igor; Laboratorij državljanstva: Koncepcije državljanstva u Jugoslaviji i postjugoslavenskim republikama. U: Državljani i državljanstvo posle Jugoslavije, (ur.) Shaw, Jo i Igor Štiks; Clio, Beograd (2012), str. 35-70
  5. Koska, Viktor; Razumevanje režima državljanstva u okviru složenih trostrukih veza: Istraživanje slučaja Hrvatske. U: Državljani i državljanstvo posle Jugoslavije, (ur.) Shaw, Jo i Igor Štiks.; Clio, Beograd (2012), str. 193-218
  6. Mesić, Milan; Međunarodne migracije: Tokovi i teorije; Societas, Zagreb (2003), str. 33-40; 94-113; 241-253
  7. Župarić-Iljić, Drago i Bara, Mario; Unutrašnje i vanjske migracije u Hrvatskoj: povijesni i suvremeni kontekst; u "Migracije i razvoj Hrvatske. Podloga za hrvatsku migracijsku strategiju", ur. Puljiz V., J. Tica and D. Vidović; Hrvatska gospodarska komora, Zagreb (2014), str. 197-213
  8. Singer, Peter; Praktična etika; KruZak, Zagreb (2003), str. 188-200
  9. Šegvić, Saša; Šengenski režim upravljanja vanjskim granicama EU; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 48 (1) (2011), str. 11-31
  10. Baričević, Vedrana; Europeizacija azilnih politika i izbjeglička prava: razvoj hrvatskog sustava azila i zaštita izbjeglica u Hrvatskoj". U: Stranci pred vratima Europe, ur. Milardović, Anđelko; Pan Liber, Zagreb (2014), str. 11-136
  11. Lapaš, Davorin; Međunarodnopravna zaštita izbjeglica; Hrvatski pravni centar, Zagreb (2008), str. 4-8; 14-17
  12. Čačić-Kumpes, Jadranka; Politike reguliranja kulturne i etničke različitosti: o pojmovima i njihovoj upotrebi; Migracijske i etničke teme 20 (2-3) (2004), str. 143-159
2. semestar
Izborni NOV 1-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 1-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 1-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 1-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

4. semestar
Izborni NOV 2-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni NOV 2-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 2-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 2-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 15. 4. 2020. u 13:09
Vedrana Baričević

Dragi svi,

vezano uz prethodnu poruku, evo nekoliko dodatnih informacija o korištenju dodatne literature u podnescima.

Kao što sam najavila u prošloj poruci, već od ovog puta možete za podnesak uzeti veći broj jedinica literature pa ih ugraditi u jedan podnesak. Slobodno uzmite malu odgodu slanja ovotjednog podneska ako vam zbog toga treba nešto više vremena. Ako ste već pri kraju svojeg podneska, a niste koristili dodatnu literaturu, ne trebate za ga za ovaj tjedan mijenjati; pošaljite mi ga kakav je.

Za idući tjedan, molim vas sve da usvojite princip korištenja većeg broja jedinica literature. Zasad neću odrediti koliki je taj broj, idemo vidjeti kako će funkcionirati u praksi. No vas potičem da budete što revniji u korištenju dodatnih izvora, a s podneskom zbog toga možete malo kasniti.  

Kako ugraditi dodatne jedinice u tekst

Kao što sam napomenula, molim da dodatne jedinice dobro ugradite u tekst svojeg teorijskog pregleda. Ako tekst podneska izgleda kao da ste samo preletili dodatan rad i iskoristili referencu, na to vam, jasno, ne mogu davati dodatne bodove. U teorijskom pregledu može se primijetiti koliko je rad konzultiran pa imajte, molim vas, to na umu. Za ideju kako integrirati više tekstova, možete vidjeti primjere podnesaka pod slovima "U" i "Z".

Princip je sličan kao i prije - teorijski pregled treba nositi oko 500 riječi; analitički dio oko 500 riječi. Ako vam, zbog većeg broja jedinica, teorijski dio ne stane u 500 riječi, možete ga malo proširiti (plus 200-300 riječi je ok). Pritom ne trebate zbog toga povećavati analitički dio preko 500 riječi.

Bodovanje dodatnih radova

Logika je sljedeća: jedan korišteni akademski rad ne donosi dodatne bodove jer svaki podnesak mora koristiti minimalno jedan akademski rad da bi bio pozitivno vrednovan (0-6 bodova). No za svaki dodatni korišteni akademski rad (preko onog prvog) možete dobiti još po 3 boda. Ovi bodovi se dodaju na ukupan broj iz podneska.

Primjer: podnesak je koristio i dobro integrirao dva akademska rada. Podnesak dobiva 0-6 bodova ovisno o njegovoj kvaliteti, te dodatna 3 boda iz dodatne literature (za jedan dodatan akademski tekst koje je koristio). Ovi bodovi sudjeluju u konačnoj ocjeni jednako kao i podnesak.

Ako je podnesak koristio i dobro integrirao tri akademska rada (imali smo takve slučajeve u praksi), podnesak dobiva svoj broj bodova (ovisni o kvaliteti podneska) i još 6 bodova iz dodatne literature. Prošli tjedan imali smo primjer jednog vašeg kolege koji je napravio odličan podnesak i koristio 3 akademska rada pa je dobio 6 bodova iz podneska i 6 dodatnih bodova. Kao što vidite, u terminima bodova, jednim podneskom, student je riješio dva. Ako još povećate literaturu, broj bodova dodatno raste.

Dodatne bodove dobivate i za stručne tekstove; korištenje dr. podataka. Teško je unaprijed procijeniti koliko točno bodova ide na to ali gledam, između ostaloga, koliko su opsežni i relevantni. Primjerice, jedan vaš kolega je koristio više tekstova iz stručnog časopisa Političke analize pa sam prema obujmu radova gledala da bodovi budu usporedivi s akademskim člancima (npr. dva kraća rada vrijede kao jedan akademski tekst i dobivaju 3 dodatna boda). Veća izvješća mogu biti vrednovana kao akademski tekst. Često izvješća koja su rađena u sklopu raznih međunarodnih projekata imaju vrlo zanimljive podatke a jednako su akademski relevantna kao akademski članci. Medijski tekstovi u većem obujmu se također vrednuju.

Evo, ovo je čisto za ideju. Gledam da vrednujem svako dodatno korištenje izvora jer je to temeljna ideja akademskog rada i mislim da ste već time što ih koristite napravili odličan iskorak u svojem akademskom bavljenju nekim problematikom. Ideja je da naučite tražiti i koristiti radove/podatke, akademski promišljati i izraditi svoju mini akademski analizu. Ne treba posebno isticati da veći broj pročitanih tekstova i podataka doprinosi vašem razumijevanju i bavljenju problematikom.

Tekstove možete tražiti preko google scholara. Tamo ćete naći niz tekstova vezanih uz konkretnu problematiku, a uključuje i domaće i strane radove. Tražiti, dakle, možete i na hrvatskom i na engleskom. Nadam se da uspijevate ući u većinu baza. Ako s time budete imali problema, javite mi se na baricevic.seminar@gmail.com pa ćemo naći rješenje.

I naravno, slobodno se javite ako imate ikakva pitanja.

Do skorog čitanja :)

Vedrana

P.S. Isprika zbog bombardiranja porukama i naknadne pameti :) Neke stvari i nama postaju jasnije tek u hodu i kroz praksu.  

Popis obavijesti